Josip Broz Tito je za vrijeme španskog građanskog rata organizovao ubistvo Blagoja Parovića, jednog od najpoznatijih jugoslovenskih komunista koji je trebao da preuzme mjesto sekretara CK KPJ. Tito je organizaciju likvidacije početkom Drugog svetskog rata sam priznao Parovićevoj supruzi Anki Butorac, otkriva Press.

Ovo strašno priznanje zabilježio je Brozov najpoznatiji biograf Vladimir Dedijer u svojim neobjavljenim spisima koji se nalaze u Arhivu Slovenije, a koje je Pressu ekskluzivno dostavio novinar i publicista Pero Simić.

- Iz ovih dokumenata se vidi da je tom priznanju prisustvovao Leo Mates, zagrebački komunista, poslijeratni zamjenik ministra spoljnih poslova i čovjek od najvećeg Titovog povjerenja. Tito je poslije španskog građanskog rata boravio u njegovoj kući u Zagrebu, a poslije rata ga je angažovao za povjerljive zadatke kao što je bilo približavanje Amerikancima. Dedijer je sa Matesom vodio povjerljivi razgovor 24. septembra 1983, u kojem mu je ispričao mnogo nepoznatih detalja o Titu - kaže za Press Pero Simić.

U nemilosti supruge

Mates je Dedijeru svjedočio da je u njegovoj porodičnoj kući, u elitnom zagrebačkom naselju Šalata, početkom Drugog svjetskog rata svojim ušima čuo kada je Tito Anki Butorac, supruzi ubijenog Blagoja Parovića, koja je i sama bila istaknuti komunistički funkcioner, otvoreno priznao da je „poslao njenog supruga u smrt". Anka Butorac je, kako kaže Simić, svog supruga uoči njegove smrti „uzela u nemilost" zbog ljubavne afere sa jednom mladom saradnicom sovjetskog poslanstva u Budimpešti.

- Mates je vjerno, od riječi do riječi, prenio ovo priznanje Titovom biografu, koji je o tome napravio bilješku: „Tito u Matesovoj kući u Zagrebu, iznad Šalate, Anki Butorac odjednom: 'Ja sam tvoga druga poslao u Španiji u smrt!'" Dedijerova nevjerica je bila tolika da je pored Titove rečenice, u lijevom gornjem uglu, roze flomasterom ispisao četiri krupna uzvičnika - priča Simić.

Pored nedvosmislene potvrde da je Tito boravio u Španiji za vrijeme građanskog rata, što je Broz cijelog života poricao, tajne Dedijerove bilješke otkrivaju i da je Tito u tom ratu lično komandovao zloglasnim IV odjeljenjem sovjetskog NKVD, koje je bilo zaduženo za likvidaciju nepodobnih komunista. Dedijerovi zapisi, koje za života nije smio da objavi, pokazuju i da je Tito koristio tu poziciju u kako bi eliminisao svakog ko bi mogao da mu se suprotstavi u njegovoj namjeri da dođe na čelo partije, a prvi na tom spisku bio je upravo Blagoje Parović.

Najperspektivniji komnunista

Parović je bio organizacioni sekretar CK KPJ, praktično drugi čovek u partijskog hijerarhiji. Milan Gorkić, tadašnji sekretar CK KPJ ga je postavio za svog predstavnika u republikanskoj Španiji, gdje je Parović pokrenuo i uređivao dobrovoljački list „Dimitrovac", a početkom jula 1937. postavljen je za komesara XIII internacionalne brigade.

Simić je u svojim istraživanjima došao i do neobjavljenog svjedočenja jugoslovenskog španskog dobrovoljca Koče Popovića, kasnije Titovog ministra inostranih poslova, po kom je Blagoje Parović bio jedini koji je pored Tita „pokazivao samosvijest i sigurnost", što je po njegovoj ocjeni predstavljalo smetnju Brozovim ambicijama.

- Parović je bio jedan od najperspektivnijih jugoslovenskih komunista. Centralni komitet KPJ donio je još početkom 1934. odluku da on stane na čelo Centralnog komiteta u slučaju hapšenja Milana Gorkića i Vladimira Ćopića. Parovića je vrh partije ocjenjivao kao „jednog od rijetkih radničkih aktivista koji su se uzdigli i osposobili za samostalan politički rad širih razmjera" - kaže Simić i nastavlja:

- Tito je iskoristio njegov angažman u Španiji i svoju poziciju na čelu jedinice za likvidaciju da ga eliminiše. Titu je kasnije bio otvoren put da zasjedne na mjesto sekretara CK. A da su ti prljavi poslovi u Španiji bili ključni za njegovo postavljenje, svjedoči Matesov odgovor na Dedeijerovo pitanje „kakve je usluge Tito učinio Sovjetima u Španiji da mu daju mandat u doba staljinističkih pogroma". Mates je tad jasno rekao: „Tito je tamo čistio ljude".

(Press/md)