Zaštićeni svjedok haškog tužilaštva pod pseudonimom KDZ-477, nekadašnji kriminalistički tehničar pri Centru službi sigurnosti (CSS) Sarajevo, rekao je da je 22. januara 1994. godine bio "dio istražnog tima" incidenta granatiranja Alipašinog Polja u Sarajevu.

Prema riječima zaštićenog svjedoka, zadatak mu je bio pravljenje fotografija i crteža mjesta incidenta, te sakupljanje dokaza, a istražni tim CSS-a Sarajevo došao je do zaključka da je "granatiranje došlo iz pravca zapada".

- Toga dana palo je nekoliko granata na područje Alipašinog Polja, u razmaku od nekih 200 metara, a sjećam se da je jedna od njih usmrtila troje djece koja su se igrala na snijegu - prisjetio se svjedok.

U optužnici protiv Radovana Karadžića navodi se da su 22. januara 1994. godine na područje Alipašinog Polja ispaljene tri minobacačke granate iz pravca zapada, s teritorije pod kontrolom Vojske RS-a (VRS), koje su ubile ukupno šestero djece.

Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku RS-a i vrhovnom komandantu njenih oružanih snaga, pred ICTY-em se sudi, između ostalog, za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem pokretanja kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja civilnog stanovništva Sarajeva.

Optužnicom se Karadžić tereti i za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u periodu između 1992. i 1995. godine.

Zaštićeni svjedok je rekao da je Alipašino Polje bilo "isključivo stambeno naselje, s hiljadama civila".

- Tamo nije bilo nikakvoga jačeg ili teškog naoružanja. Osim civilnih ciljeva ili policijske zgrade, nije tu bilo ništa specifično da se gađa, osim onoga što je pogođeno- a to su ljudi. Nije mi poznato da je ikada bilo artiljerije ili baze Armije BiH - rekao je svjedok KDZ-477.

Tokom unakrsnog ispitivanja Karadžić je svjedoka pitao da li je on balistički tehničar koji je mogao „sa sigurnošću utvrditi pravac ispaljenja projektila“, što je zaštićeni svjedok negirao.

- Prošao sam obuku i moji instruktori su bili balistički eksperti koji su me naučili da istražim mjesta zločina. Kako je granatiranje postalo češće, savladao sam istraživanje mjesta eksplozije i mogao sam da odredim odakle je došao projektil. Međutim, moj posao je prvenstveno bio fotografiranje i crtanje - dodao je svjedok.

Tokom rada na istragama incidenata granatiranja svjedok KDZ-477 je rekao da je nekoliko puta vidio da je do granatiranja došlo modificiranim avionskim bombama, za koje je dodao da su imale „jaču moć razaranja“.

- Suprotno granatama koje su eksplodirale u hiljadu dijelova, prvi put smo se sreli s modificiranim avionskim bombama, gdje nije bilo toliko gelera, ali su betonski zidovi mogli biti uništeni - dodao je on.

Karadžiću se optužnicom stavlja na teret pet incidenata granatiranja Sarajeva modificiranim avionskim bombama.

Unakrsno ispitivanje svjedoka KDZ-477 bit će nastavljeno u utorak, prenio je Justice Report.

(FENA/dg)