Nakon dvogodišnjeg istraživanja skupina znanstvenika s britanskog univerziteta u Portsmouthu i njemačkog univerziteta LMU u Munchenu zaključila je da je vjerovatnoća postojanja tamne energije 99.996 posto.

To je isti nivo vjerovatnoće koju ima i ovogodišnje proslavljeno otkriće Higgsovog bozona, ili subatomske čestice koja mu nalikuje, u CERN-ovu istraživačkom centru u Ženevi.

Iako je u znanstvenim krugovima široko prihvaćena kao najbolje objašnjenje sve bržeg širenja svemira, u teoriju tamne energije sumnja dio znanstvenika.

Astronomi koji su prije desetak godina proučavali sjaj daleke supernove dobili su Nobelovu nagradu za fiziku 2011. godine za svoj zaključak da se širenje svemira ubrzava, prenosi Hina.

No neki znanstvenici tvrde da se radi o iluziji koju izaziva kretanje Zemlje u odnosu na ostatak svemira. Drugi pak za zaključak o sve bržem širenju svemira smatraju odgovornijom rupe u našem poimanju sile teže nego tamnu energiju.

'Tamna energija jedna je od velikih znanstvenih zagonetki našeg vremena pa nije iznenađujuće da toliko znanstvenika dovodi u pitanje njezino postojanje', kaže Bob Nichol, član znanstvenog tima iz Portsmoutha koji je rezultate istraživanja objavio u akademskom časopisu Monthly Notices of the Royal astronomical Society.

'S našim novim radom uvjereniji smo nego ikad da je taj egzotični sastojak svemira stvaran - iako još uvijek nemamo pojma od čega se sastoji', ističe Nichol.

Temeljna postavka moderne znanosti o svemiru je da vidljive zvijezde, planeti i plinovi čine oko četiri posto svemira te da plutaju na ogromnom moru nepoznate tvari koju se naziva tamnom energijom. Pretpostavlja se da tamna energija čini 73 posto svemira dok nešto manje tajanstvena tamna tvar čini preostalih 23 posto, prenosi Hina.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)