PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE IVO JOSIPOVIĆ

Na granici sa BiH se ne smiju skupljati politički poeni i tražiti NEREALNO

Arhiva08.08.12, 12:48h

Predsjednik Republike Ivo Josipović uzima sve više inicijative oko rješavanja otvorenih pitanja vezanih za sporazum Tuđman – Izetbegović kojim se definira granična crta između Hrvatske i BiH

ivo josipovic fles

Angažman šefa države oko donošenja konačne odluke o tome hoće li se ratificirati Sporazum Tuđman – Izetbegović uključuje i njegovu namjeru da eventualno preuzme ulogu medijatora i da po tom pitanju premijera Zorana Milanovića i predsjednika najveće oporbene stranke Tomislava Karamarka pozove na konzultacije.

Iskustvo i odgovornost


– Premijer Milanović i vođa oporbe Karamarko iskusni su i odgovorni političari i uvjeren sam da će to pokazati i na pitanju granica – kaže predsjednik, uz diplomatsku napomenu da smatra kako njih dvojica mogu i bez posredovanja naći rješenje koje je u najboljem nacionalnom interesu.

– Svakako, u okviru svojih ustavnih ovlasti. Ustav predsjedniku daje u zadaću sukreiranje vanjske politike te brigu o teritorijalnoj cjelovitosti Hrvatske i sam ću tome dati doprinos. Ako bude potrebno, to uključuje i sazivanje sastanka relevantnih političkih faktora – kaže predsjednik, jasno stavljajući do znanja da pri definiranju granice s BiH ne misli stajati po strani.

U Vladi su ostavili dojam da ovaj Josipovićev nastup doživljavaju kao suvišan, ali odgovaraju vrlo uvijenim rječnikom.


– Inicijativu za ratifikaciju Sporazuma o granici između RH i BiH pokrenuo je predsjednik Vlade Zoran Milanović prije nekoliko mjeseci, tijekom kojih se o toj temi već više puta konzultirao i s predsjednikom Republike – kaže visoki izvor iz Vlade, dodajući kako ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić razgovara o tome s bosanskohercegovačkim kolegom Zlatkom Lagumdžijom.

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko ima zaseban stav.

– Moramo poštovati struku i stanje koje je postojalo prije spomenutog Sporazuma. Eksperti moraju točno utvrditi situaciju, a prema onome što sada znamo, otoci Veli i Mali školj i vrh Kleka bili su u sastavu Hrvatske – kaže Karamarko i naglašava da je protiv ratifikacije Sporazuma Tuđman – Izetbegović. Pritom ističe da treba njegovati dobrosusjedske odnose s BiH, u dobroj vjeri s njima sjesti za stol i pitanje granice raspraviti u dobrome tonu jer smo zemlje koje su povezane gospodarski i prometno. Ponovni razgovor o granici ne treba shvatiti kao problem, mišljenja je Karamarko.

Dobrodošla inicijativa

– Granica s BiH vrlo je važno i politički osjetljivo pitanje na kojemu ne bi trebalo skupljati političke poene tako da se ističu zahtjevi koji nisu realni – upozorava Josipović, pozivajući da se jasno utvrdi jesu li područja o kojima postoji prijepor bila na dan osamostaljenja u sastavu Hrvatske ili BiH te da se javnosti prezentira cjelina sporazuma, posebno kada je riječ o granici na Uni.

Iz Vlade pak poručuju da je Sporazum koji su potpisali predsjednici Tuđman i Izetbegović javno dostupan, a da postoje i mišljenja eksperata. O predsjednikovoj inicijativi za konsenzusom naš sugovornik iz Vlade kaže kako je poželjno da podrška prilikom ratifikacije u Saboru bude što šira i utoliko je svaka inicijativa dobrodošla, pa tako i inicijativa da se o tome razgovara s HDZ-om. Ni Karamarko načelno nema ništa protiv konsenzusa, ali kaže da treba vidjeti koji paket pitanja on obuhvaća.

O Sporazumu će na jesen odlučivati većina zastupnika

Sporazum o granici između Hrvatske i BiH na jesen će biti upućen u Sabor na ratifikaciju. U Vladi su uvjereni da im za ratifikaciju treba kvalificirana većina, a ne dvotrećinska većina zastupnika kako to tvrdi Vladimir Šeks. Po tumačenju pravnika, budući da je Sporazum Tuđman – Izetbegović u primjeni i da se njime ne bi redefinirala postojeća granica, kvalificirana većina u Saboru je dovoljna, dok bi dvotrećinska bila potrebna kada bi se radilo o promjeni granice, odnosno promjeni opsega državnog teritorija.

Večernji/DEPO PORTAL - BLIN/a.k.


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook