Nokia, nekadašnji neprikosnoveni vladar tržišta mobilnih telefona, prema svemu sudeći, prestat će s proizvodnjom pametnih telefona nakon 2026. godine. Kompanija HMD Global, koja od 2017. proizvodi Nokia uređaje pod licencom, uskoro gubi ekskluzivna prava, a sam koncern Nokia očito ne planira dalje licencirati svoj brend za proizvodnju mobitela. Ovu vijest, koja označava konačan kraj za povratak kultnog brenda, prvi je prenio njemački tehnološki portal Heise.de, a potvrdili su je i drugi mediji, uključujući i njemački Bild.

Tokom 1990-ih i ranih 2000-ih, Nokia je bila sinonim za mobilnu komunikaciju. Modeli poput neuništive Nokije 3310 ili naprednog poslovnog uređaja poznatog kao Communicator učinili su finsku kompaniju apsolutnim svjetskim liderom. U svojim najboljim danima, Nokia je držala više od 40 posto globalnog tržišta mobilnih telefona. Međutim, dolaskom Appleovog iPhonea i pobjedničkim pohodom pametnih telefona sa Android operativnim sistemom, Nokia je brzo izgubila korak. Kompanija se nije uspjela na vrijeme prilagoditi novom dobu ekrana osjetljivih na dodir i ekosistema aplikacija, što je dovelo do strmoglavog pada prodaje i tržišnog udjela, prenosi Poslovni.

Brend Nokia prvi je put nestao s tržišta već 2014. godine. Nakon što je Microsoft preuzeo njihovu mobilnu diviziju, popularni modeli preimenovani su u Microsoft Lumia. Time je, barem privremeno, završeno poglavlje Nokijinih telefona. Nadu je probudio povratak 2017. godine pod okriljem finske kompanije HMD Global, koju su osnovali bivši zaposlenici Nokije. Iako su predstavili niz solidnih Android uređaja koji su igrali na kartu nostalgije i kvalitete izrade, nisu uspjeli ostvariti značajniji proboj na prezasićenom tržištu kojim dominiraju Samsung, Apple i kineski proizvođači.

Ni matičnoj kompaniji Nokia, koja se danas bavi mrežnom opremom, ne cvjetaju ruže. Nakon razočaravajuće prve polovine godine, novi šef Justin Hotard najavio je očekivanu stabilizaciju narudžbi do kraja godine. Ipak, kompanija se suočava s velikim problemima zbog slabog dolara. Prema Hotardovim riječima, svaka promjena kursa od samo jednog centa utiče na rezultat poslovanja s gubitkom od 10 do 15 miliona eura. U drugom tromjesečju, operativna dobit koncerna pala je za čak 81 posto, na samo 81 milion eura. Iako je prihod blago porastao za dva posto na 4,55 milijardi eura, i dalje je ostao ispod očekivanja analitičara.

(Poslovni.hr/DEPO PORTAL/au)