Dok se polako trujemo

Koliko vlada brine o svojim građanima: Evo kako nas godinama prave budalama

Hronika24.12.15, 12:48h

Koliko vlada brine o svojim građanima: Evo kako nas godinama prave budalama
U decembru 2013. godine zagađenje je dostiglo alarmantne vrijednosti u bosanskohercegovačkim gradovima. U Sarajevu je , prema podacima iz mjernih stanica, koncentracija PM10 u periodu od pet dana dostizala opasne vrijednosti po EPA skali, a Tuzla je čak i premašila neslavne rekorde zagađenja u Pekingu, navodi se u saopštenju Udruženja građana “Eko akcija”

 

Saopštenje i analizu Udruženja građana “Eko akcija” prenosimo u cjelosti:

 

Za to vrijeme, izjave nadležnih su se kretale u rasponu od “zagađenje - danak urbanog življenja” do “stavite šal preko usta i uključite napu”, a sve vapaje sarajevski kantonalni premijer je protumačio kao želju roditelja da prošire novogodišnje praznike. U Tuzli se niko nije ni oglasio.

 

Potom je zapuhao vjetar, pao snijeg i sve je palo u zaborav, do sljedeće zime.

 

2013. nije bila izuzetak, zagađena je bila i 2012. i 2011. kao i godine prije toga.

 

No, Kanton Sarajevo je u martu 2013. godine ipak usvojio Akcioni plan smanjenja lebdećih čestica, u kojem su se nalazile, po našoj ocjeni, uglavnom neučinkovite mjere, međutim ni te mjere do sada nisu sprovedene. Tako, npr. već tri godine premještaju  mjernu stanicu smještenu u centralnom dijelu grada, u Alipašinoj ulici, za koju je u Akcionom planu ocijenjeno “da lokacija nije adekvatna”.


Dok ovo pišemo, taj premještaj još uvijek nije okončan!

 

Mi smo tada uputili niz primjedbi i prijedloga, od kojih, međutim, niti jedan nije prihvaćen.

 

2014. se sve opet ponavlja, a kantonalna vlada tada donosi Plan vrlo loše pripremljenih i potpuno neučinkovitih interventnih mjera. Što će se već sljedeće zime i pokazati. 

 

2015. zagađenje počinje puno ranije. Već u novembru je zabilježeno 19 zagađenih dana, koji su prosto vapili za interventnom mjerom, jer svi su uslovi bili stečeni - zagađenje je bilo znatno iznad graničnih vrijednosti dok je vrijeme bilo stabilno, no ona se nije desila, niti je bilo oglašavanja putem medija, vezano za zagađenje zraka.

 

Tek 3. decembra, kada zagađenje, uz intenzivno prisustvo magle postaje vidljivo  golim okom/jer ako nema magle uvriježeno je mišljenje da nema ni zagađenja/, Ministarstvo proglašava stepen pripravnosti.

 

Nakon daljeg porasta zagađenja, 17.12 proglašena je sljedeća mjera - mjera  upozorenja, potom su ukinute i jedna i druga, nakon kratkotrajnog  smanjenja koncentracije lebdećih čestica, iako nivo zagađenja nikada nije išao ispod tolerantnog praga.  

 

20.12. ponovo je stupila na snagu pripravnost.

 

Za svo to vrijeme, kroz strogi centar grada, saobraćaju teški kamioni, bez provjere Euro norme, jer je gradska zaobilaznica za njih zatvorena, nakon što je neprimjerena gradnja, dozvoljena još jednom izmjenom regulacionog plana, zajednički odobrenom od strane općine Centar, Grada i Kantona,  pokrenula još od prije poznato klizište.

 

Ovakvo lutanje unutar zakonskog okvira kojeg su sami sebi postavili, uz intenzivnu kampanju upozoravanja javnosti o mogućim opasnostima po zdravlje stanovnika koju smo pokrenuli i mi i mnogi drugi zabrinuti građani i organizacije u drugim gradovima, uz dodatak vrlo intenzivne magle, dovelo je do toga da građani izgube povjerenje u akcije i informacije koje dolaze iz Vlade i Ministarstva. Mnogi građani su nakon upozorenja u javnosti samoinicijativno pozivali Ministarstvo, zahtijevajući zatvaranje škola, što se na kraju i desilo.

 

Zatvaranje škola, kao zamjena za sve što su do sada mogli i morali uraditi na sistemskom rješavaju ovog problema, zapravo je logičan proizvod politike koja se ne bavi stvarnim trenutnim, kao ni dugoročnim potrebama stanovnika Kantona, nego radi na stvaranju i održavanju privida brige za zajednicu i to jednokratnim mjerama koje uopće ne zahtijevaju ozbiljan i istrajan rad.

 

Tako se desi da stanovnici najbogatije administrativne jedinice u BiH, Kantona Sarajevo, žive u jednom od najzagađenijih glavnih gradova Europe, uz svakodnevne redukcije vode,s javnim prijevozom koji se nalazi na rubu raspada, prljavim i zapuštenim javnim i zelenim površinama, i sada i najprljavijim zrakom.
 

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook