Iranske vlasti su provele val hapšenja i višestrukih pogubljenja osoba osumnjičenih za veze s izraelskim obavještajnim agencijama, nakon nedavnog rata između dviju zemalja.

To se događa nakon onoga što dužnosnici opisuju kao neviđenu infiltraciju izraelskih agenata u iranske sigurnosne službe, piše BBC.

Vlasti sumnjaju da su informacije dostavljene Izraelu odigrale ulogu u nizu visokoprofiliranih atentata tokom sukoba. To je uključivalo ciljana ubistva visokih komandanata elitnog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) i nuklearnih naučnika, što Iran pripisuje operativcima izraelske obavještajne agencije Mossad koji rade unutar zemlje.

Potresene razmjerima i preciznošću ovih ubistava, vlasti su ciljale na sve osumnjičene za saradnju sa stranim obavještajnim službama, tvrdeći da je to radi nacionalne sigurnosti.

No mnogi se boje da je to ujedno i način ušutkavanja neslaganja i pooštravanja kontrole nad stanovništvom.

Tokom 12-dnevnog sukoba, iranske vlasti pogubile su tri osobe optužene za špijunažu za Izrael. U srijedu - samo dan nakon primirja - još tri osobe pogubljene su pod sličnim optužbama.

Dužnosnici su od tada objavili hapšenje stotina osumnjičenika širom zemlje pod optužbama za špijunažu. Državna televizija emitirala je navodna priznanja nekoliko pritvorenika, koji su navodno priznali saradnju s izraelskom obavještajnom službom.

Grupe za ljudska prava i aktivisti izrazili su zabrinutost zbog najnovijeg razvoja događaja, navodeći dugogodišnju iransku praksu iznuđivanja prisilnih priznanja i provođenja nepravednih suđenja. Postoji zabrinutost da bi moglo uslijediti još pogubljenja.

Iransko ministarstvo obavještajnih službi tvrdi da vodi "nemilosrdnu bitku" protiv, kako ih naziva, zapadnih i izraelskih obavještajnih mreža - uključujući CIA-u, Mossad i MI6.

Prema novinskoj agenciji Fars, koja je povezana s IRGC-om, od početka izraelskog napada na Iran 13. juna "izraelska špijunska mreža postala je vrlo aktivna unutar zemlje". Fars je izvijestio da su tokom 12 dana iranske obavještajne i sigurnosne snage uhapsile "više od 700 osoba povezanih s ovom mrežom".

Iranci su za BBC Persian rekli da su primili SMS poruke upozorenja od iranskog ministarstva obavještajnih službi u kojima ih se obavještava da su se njihovi telefonski brojevi pojavili na stranicama društvenih mreža vezanim uz Izrael. Dobili su upute da napuste te stranice ili će se suočiti s kaznenim progonom.

Iranska vlada također je pojačala pritisak na novinare koji rade za medije na perzijskom jeziku u inozemstvu, uključujući BBC Persian te londonske Iran International i Manoto TV.

Prema Iran Internationalu, IRGC je pritvorio majku, oca i brata jedne od svojih TV voditeljica u Teheranu kako bi je prisilio da da ostavku zbog izvještavanja kanala o iransko-izraelskom sukobu. Voditeljica je primila telefonski poziv od oca - potaknut sigurnosnim agentima - u kojem ju je pozvao da da ostavku i upozorio na daljnje posljedice.

Nakon početka sukoba, prijetnje upućene novinarima BBC-a Perzijskog zaljeva i njihovim porodicama postale su sve ozbiljnije. Prema riječima nedavno pogođenih novinara, iranski sigurnosni dužnosnici koji su kontaktirali njihove porodice tvrdili su da su, u ratnom kontekstu, opravdani u tome što članove porodice uzimaju kao taoce. Također su novinare označili kao "mohareb" - izraz koji znači "onaj koji ratuje protiv Boga" - optužba koja, prema iranskom zakonu, može rezultirati smrtnom kaznom.

Manoto TV izvijestio je o sličnim incidentima, uključujući prijetnje porodicama zaposlenika i zahtjeve za prekid svih veza s tom televizijskom kućom. Nekim rođacima navodno su prijećene optužbe poput "neprijateljstva protiv Boga" i špijunaže - oba kaznena djela kažnjiva smrtnim posljedicama prema iranskom zakonu.

Analitičari ove taktike smatraju dijelom šire strategije ušutkavanja neistomišljenika i zastrašivanja medijskih radnika u egzilu.

Sigurnosne snage također su pritvorile desetke aktivista, pisaca i umjetnika, u mnogim slučajevima bez formalnih optužnica. Postoje i izvješća o hapšenjima usmjerenim na članove porodice ubijenih tokom protuvladinih protesta "Žena, život, sloboda" 2022. godine.

Ove akcije sugeriraju širu kampanju usmjerenu ne samo na trenutne aktiviste već i na one povezane s prethodnim valovima neslaganja.

Tokom rata, iranska vlada je ozbiljno ograničila pristup internetu, a čak ni nakon prekida vatre, potpuni pristup još nije vraćen. Ograničavanje pristupa internetu tokom kriza, posebno tokom nacionalnih protesta protiv vlade, postalo je uobičajen obrazac u Iranu. Osim toga, većina društvenih mreža poput Instagrama, Telegrama, X-a i YouTubea, kao i web stranice s vijestima poput BBC Persian, dugo su blokirane u Iranu i ne mogu im se pristupiti bez korištenja proxy usluge virtualne privatne mreže (VPN).

Zagovornici ljudskih prava i politički promatrači povukli su paralele s 1980-ima, kada su iranske vlasti brutalno gušile političku oporbu tokom iransko-iračkog rata.

Mnogi se boje da bi se, nakon oslabljenog međunarodnog položaja Irana nakon sukoba s Izraelom, vlasti mogle ponovno okrenuti prema unutra, pribjegavajući masovnim hapšenjima, pogubljenjima i žestokoj represiji.

Kritičari ukazuju na događaje iz 1988. godine, kada su, prema skupinama za ljudska prava, tisuće političkih zatvorenika - mnogi od njih već su služili kazne - pogubljeni nakon kratkih, tajnih suđenja koje su vodile takozvane "komisije smrti". Većina žrtava pokopana je u neoznačenim masovnim grobnicama.

(DEPO PORTAL/mm)