Prva mjera se odnosi na “zabranu  korištenja otpada i biomase u pogonima (posebno pilanama i industrijama namještaja), ukoliko uređaj za sagorijevanje nije namjenski projektovan za to gorivo”.

S obzirom da je članom 10. “Odluke o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo” (SL KS, 1/13) već propisano da “propisano da postrojenja za sagorijevanje mogu koristiti samo one vrste goriva za koja su projektovana“, uz propisane kaznene mjere, uopšte nije jasno zašto se i vanrednim mjerama ponavljaju odredbe već, valjda, implementiranih odluka. 

Osim ako i samom Operativnom štabu nije jasno da je pomenuta Odluka tek puko slovo na papiru.

Druga mjera je “Upozorenje da sva postrojenja za sagorijevanje snage preko 1 MW koja koriste čvrsta goriva i teška ulja, smanje produkciju toplotne energije za minimalno 3 stepena C“. 

Nema nikakvih sumnji da će ova mjera biti u potpunosti implementirana, preduzeća koja upravljaju postrojenjima će na ovaj način uštedjeti. Utjecaj na zagađenje ove mjere ipak postoji, jer snižavanjem temperature za 3 stepena C,  emisije se smanjuju za oko 20%. 

Međutim, ostaje pitanje:

Kako su se u Sarajevu, gdje je, da bi se riješio problem zagađenja zraka, potrošeno mnogo novca sedamdesetih godina prošlog vijeka, da bi se napravio plinovod do Sarajeva i da bi se uradila konverzija kotlovnica sa čvrstih i tečnih goriva na puno čistiji zemni plin, opet mogle pojaviti kotlovnice na čvrsta i tečna goriva? 

Pod kakvim izgovorom je to dozvoljeno?

Treća mjera je “KJKP "Toplane" Sarajevo, kao i drugi subjekti koji se bave proizvodnjom i distribucijom toplotne energije, a koriste prirodni gas kao energent, nezavisno od njihovih korisnika, smanjuju temperaturu u prostorima koji zagrijavaju za 1 stepen C“.

Ova mjera, osim što će, Toplanama uštedjeti određenu sumu novca, ima zanemariv utjecaj na emisiju štetnih lebdećih čestica, čija visoka koncentracija zadnjih dana je dovela do proglašenja ovih vanrednih mjera.

Četvrta mjera, “korištenje maksimalnog kapaciteta sredstava javnog gradskog prevoza koji ne zagađuju okoliš (trolejbusi i tramvaji)“ bi imala smisla, da javni prevoz u Sarajevu nije potpuno zapušten i praktično bez ikakvih dodatnih kapaciteta da pomogne u ovakvim situacijama.

Nažalost, višegodišnje sistematsko zapuštanje javnog prevoza je i dovelo do svakodnevnih saobraćajnih gužvi.

Peta mjera, “Zabrana kretanja automobila čiji motori imaju normu manju od Euro 3 - pojačane kontrole organa MUP-a. Ovo se ne odnosi na vozila policije, inspekcije, ministarstva odbrane, javnog gradskog prevoza, javnih komunalnih preduzeća, vozila sa diplomatskim tablicama i vozila hitnih intervencija (hitna pomoć i vatrogasci)“, također će imati izuzetno skromne efekte. 

Policija, čak i kada bi se maksimalno angažovala, nema načina da jednostavno i brzo identifikuje vozila sa motorima koji ne odgovaraju standardu Euro 3 i više. Osim isključenja iz prometa, nikakve kaznene mjere nisu predviđene.

Šesta mjera, “Zabrana saobraćaja za teretna motorna vozila, ukupne mase preko 3,5 tone na potezu Baščaršija - Otoka (Okretnica GRAS-a) u oba smjera. Za vrijeme zabrane saobraćaja postaviti znakove zabrane na ulicama i prilazima ugroženom području“ ostaje tek slovo na papiru. 

Zbog aktiviranja klizišta, nakon što su nadležne institucije, naknadnom izmjenom regulacionog plana omogućile neprimjerenu izgradnju na postojećem klizištu, saobraćaj za teretna vozila preko Zaobilaznice je u zadnje vrijeme zabranjen i sav teretni saobraćaj, zajedno sa pratećim zagađenjem, su preusmjereni kroz strogi centar grada.

Sedma mjera, “Osigurati protok motornih vozila bez dužeg zadržavanja na glavnim gradskim raskrsnicama sa izmjerenim najvećim koncentracijama zagađujućih materija, putem uvođenja Centra za upravljanje i nadzora semaforiziranih raskrsnica gdje bi se iz kontrolnog centra moglo uticati na dužinu trajanja "zelenog vala"“. 

S obzirom da se na samo jednoj gradskoj raskrsnici mjere zagađujuće materije, uopće nije jasno šta se sa ovom mjerom htjelo postići.

Osma mjera, “Privremena zabrana korištenja čvrstog goriva i teških ulja i privremeni prelazak rada industrijskih i drugih objekata na alternativnu vrstu goriva, koje je ekološki prihvatljivije i gdje za to postoje mogućnosti.“ 

I ovo je još jedna mjera izuzetno skromnih dometa, jer nikakve sankcije za prekršioce nisu predviđene, uz izuzetno skromne kapacitete nadležnih inspekcija.
 

Srećom, suprotno svim vremenskim prognozama, još sinoć je u Sarajevu počeo puhati vjetar koji je barem privremeno rastjerao otrovni oblak, tako da je jutros, po standardu Agencije za zaštitu okoliša SAD, zrak u Sarajevu tek "umjereno zagađen".
 

(DEPO PORTAL/dg)