Bosanskohercegovačkim štedišama Ljubljanske banke kojima je u staroj deviznoj štednji iza 1992. godine nulirano stanje i imaju potvrdu o prijenosu tih sredstava na nekadašnji ZAP FBiH, a sredstva nisu utrošili u procesu privatizacije ili otkupu stanova, moraju poslati zahtjeve Skrbništvu Ljubljanske banke, filijala Sarajevo,  Ministarstvu financija i Agenciji za privatizaciju FBiH kako bi dobili odgovore- dokument o stanju na svojim računima na dan 31. 12. 1991. godine.  

- Štediše BiH bi trebali popuniti zahtjeve na posebnim obrascima koji su namijenjeni za tu svrhu te ih predati na spomenute adrese – objasnila je Amila Omersoftić, predsjednica Udruženje za zaštitu deviznih štediša u BiH, gdje se i mogu preuzeti obrasci za spomenute zahtjeve.

Njezino je mišljenje da bh. štediše ne bi nipošto trebale slati štednu knjižicu, nakon što dobiju odgovor od Skrbništva Ljubljanske banke, filijala Sarajevo, o vlasniku i stanju računa na dan 31. 12. 1991. godine.

Napominje kako se u Sloveniju ne šalju ni odgovori od Agencije za privatizaciju i Ministarstva financija nego da potvrde sačuvaju u slučaju da bi svoja potraživanja tražili na drugim adresama.

Omersoftić, naime, smatra kako bi zbog nuliranog stanja u knjižici, bh. štediše mogle ostati bez svojih novaca.

S obzirom da je BiH već poslala podatke u Sloveniju u kojima se vidi što je i koliko na jedinstvenom računu devizne knjižice, a Slovenija odgovorila da nikome tko ima stanje nula neće biti isplaćeno, Udruženje prijeti sada i tužbom BiH.

Izvršitelj poslova skrbništva za Ljubljansku banku pri Vladi FBiH Muhamed Mahmutović, koji je od početka uključen u pravnu bitku oko bh. deviznih štediša, potvrdio je kako su na zahtjev Ljubljane diplomatskim putem već poslani podaci o stanju devizne štednje bh. štediša, ali da Slovenija i dalje tvrdi da ih nije dobila.

Mahmutović ističe kako je u konačnoj presudi "Ališić i drugi" naglašeno da je Slovenija obvezna vratiti sva neutrošena sredstva.

On napominje kako se nadležni državni organi BiH krajem veljače spremaju za istup pred Komitetom ministara Vijeća Europe, koje je i jedino nadležno za izvršenje presude Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu.

Pred Komitetom bi trebali pojasniti nedostatke slovenskog zakona o obeštećenju štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za deviznu štednju koja im nije dostupna od 1991. Zakon je usvojen 22. lipnja ove godine.

- Jedini ispravan put jeste da se popuni zahtjev za verifikaciju i daju točni podaci iz knjižice ili ovi podaci o stanju koji se dobiju u Skrbništvu Ljubljanske banke, filijale Sarajevo - zaključuje Mahmutović.

On napominje i da se u zahtjevu za verifikaciju mora ovjeriti potpis podnosioca u općini, a obrazac o otvaranju deviznog računa ovjerit, odnosno potvrdit u banci u kojoj je otvoren račun.

(Fena/aa)