Kako je naveo ministar Crnadak, Austrija je jedan od najvećih investitora u BiH, a izvoz iz naše zemlje u Austriju prošle godine je dostigao 400 miliona eura. Također, u BiH djeluje oko 550 austrijskih firmi. Zato je razgovarano kako još više približiti poslovne zajednice da ove brojke budu i veće.

Crnadak je iskoristio priliku da zahvali austrijskom kolegi na velikoj i brzoj reakciji Austrije nakon što su prošle godine velike poplave pogodile neke bh. gradove. To je bio težak period za pogođene gradove, ali je pokazano prijateljstvo dviju zemalja.

Razgovarano je i o aktualnoj političkoj situaciji u BiH u procesu evropskih integracija u kontekstu novog evropskog pristupa. Crnadak očekuje da se u narednim sedmicama postigne dogovor i o reformnoj agendi i da "počnemo raditi". Nakon toga inicijative i zakone trebaju usvajati entitetske i državne vlade i parlamenti.

Crnadak je naglasio važnost austrijske uloge u novom evropskom pristupu i očekuje da će BiH potvrditi povratak na evropski put, usaglasiti reforme, te da će i evropski komesar Johannes Hahn posjetiti BiH.

Razgovarano je i o bečkom samitu zakazanom za 27. augusta, za koji Crnadak kaže da je jedan od najvažnijih događaja za BiH u ovoj godini. Na tom skupu očekuje verifikaciju važnih infrastrukturnih projekata u regionu te da region ide u budućnost s još boljim odnosima.

Austrijski ministar vanjskih poslova je izrazio podršku svoje zemlje evropskom putu BiH, posebno u svjetlu nove inicijative čiji je akcent na ekonomskim i socijalnim pitanjima.

Međutim, vijesti iz BiH proteklih sedmica "nisu nas obradovale", ali  ono  što još postoji jeste nužnost da se ono što se očekuje u sklopu evropske agende uradi što prije i nastavi evropski put BiH, upozorio je Kurz.

Kurz, koji je ujedno i ministar integracija, govorio je i o važnosti mirnog suživota, koji je "neizostavno moguć", u kontekstu borbe protiv terorističke organizacije Islamska država, gdje je došlo do snažne zloupotrebe religije.

Naveo je da se 5.000 ljudi  iz Evrope upustilo u terorističke aktivnosti vezane za djelovanje Islamske države te naglasio važnost zajedničkog suprotstavljanja radikalizmu.

Istaknuo je da Evropa treba islam evropske orijentacije, upravno onakav kakav je u BiH: umjeren i prakticiran na evropski način.

Odgovarajući na novinarsko pitanje da prokomentira različita viđenja predložene rezolucije o Srebrenici, rekao je da je 20. godišnjica ovog historijskog događaja nešto sa čim se treba suočiti, da treba gledati u prošlost, ali da težište treba biti ka pomirenju.

Također je prokomentirao mogućnost ustavnih promjena u BiH, rekavši da je Dayton donio mir, ali ne i funkcionalan sistem. Uvjeren je da u kontekstu reformi na kojima se sada radi ne treba izgubiti iz vida da na duži rok treba razgovarati i o ustavnim promjenama da bi sistem postao funkcionalniji.

(FENA/dg)