Na Bleiburškom polju počelo je u subotu prije podne obilježavanje 70. godišnjice bleiburške tragedije u maju 1945. kada je jugoslavenska vojska likvidirala desetke hiljada pripadnika vojske poražene NDH i civila.

Komemoracija, u organizaciji Počasnog bleiburškog voda i pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda Dragana Čovića, počela je molitvom odrješenja na groblju Unterloibach koju predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Kardinal Bozaniću u podne predvodi misu za sve žrtve Bleiburga i križnih putova, a u ranim popodnevnim satima slijedi molitva za žrtve islamske vjeroispovijesti koju predvodi muftija Aziz Hasanović.

"Potreban nam je otklon od svih ideologija zla, fašizma, nacizma, komunizma", rekao je Bozanić i dodao: "U našoj zemlji natopljenom krvlju važno je tražiti istinu. Ovo je polje Hrvatske nade".

Procjenjuje se da je stiglo oko 25 hiljada ljudi, a među njima su i vođe braniteljskog protesta u Savskoj ulici u Zagrebu, Josip Klemm i Đuro Glogoški.

Hrvatski sabor je 2012., nakon 11 godina, ukinuo pokroviteljstvo nad komemoracijom na Bleiburgu "zbog zloupotrebe žrtava i ustaške ikonografije", ali ga je ove godine preuzela predsjednica Grabar Kitarović.

Iako je najavila da će prisustvovati središnjoj komemoraciji 16. maja u Bleiburgu, predsjednica je počast žrtvama komunističkih zločina odala u četvrtak na Bleiburgu, u Maclju i Teznom, učinivši to bez najave i prisutnosti medija. Jednako tako, sama i bez najave, u aprilu je odala počast žrtvama ustaškog režima u koncentracijskom logoru Jasenovac.

Predsjednica poslala izaslanicu

U ime hrvatske predsjednice, počast žrtvama odat će njena posebna izaslanica Bruna Esih, Predsjednica udruženja Hrvatski križni put.

Bleiburškom tragedijom naziva se stradanje više desetaka hiljada vojnika i civila koji su se u maju 1945. htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj. Neki su ubijeni na Bleiburškom polju, a mnogi su stradali idućih mjeseci u marševima danas poznatima kao ‘križni putovi’.

Grabar Kitarović je u četvrtak zapalila svijeće i položila vijence na stratištima uzduž križnog puta, istaknuvši da ima obavezu moralno osuditi režim koji je progonio i ubijao ljude.

"Zločin je zločin i nijednom se ideologijom ne može opravdati. Zato su mjesta stradanja i patnje ujedno mjesta pijeteta i spomena na sve žrtve, ali i opomena našem i budućim naraštajima koliko je važno bdjeti nad istinskom vrednotom svakog ljudskog života te koliko je važno promicati duh demokracije i suživota kao jamstva mira i bolje budućnosti", navela je Grabar Kitarović.

Premijer Hrvatske Zoran Milanović, predsjednik Sabora Josip Leko i ministar obrane Ante Kotromanović u petak su počast žrtvama Križnog puta odali u Teznom kraj Maribora, na mjestu masovne grobnice snaga NDH i civila pobijenih u maju 1945.

Zločini koje su komunističke vlasti počinile na kraju Drugoga svjetskog rata, kazali su premijer i predsjednik parlamenta, okaljali su "pravednu borbu", a današnja Hrvatska osuđuje sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije.

"Ovamo sam došao samo zbog ljudi koji su ubijeni na kraju jednog rata. To je tragičan, strašan događaj koji je jednu pravednu borbu okaljao i od toga ne treba bježati niti bježim", rekao je Milanović novinarima nakon polaganja vijenca.

Leko je kazao da su hrvatska politika i hrvatska država već osudile sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije. "Ovdje smo da odamo pijetet žrtvama komunističkog terora", rekao je predsjednik Sabora.

Tačan broj stradalih i dalje nepoznat

Slovenski izvori procjenjuju da je u masovnoj grobnici, bivšem tenkovskom rovu u šumi kraj Tezna bez suđenja pogubljeno od 15.000 do 20.000 vojnika i civila, većinom Hrvata. Prilikom gradnje autoceste u aprilu 1999. pronađena je ta masovna grobnica i u dijelu rova dugačkome 70 metara pronađeni su ostaci 1.179 žrtava koji su u julu te godine položeni u zajedničku kosturnicu na mariborskom gradskom groblju.

Za historičare je tačan broj stradalih na Bleiburgu i križnim putevima i dalje nepoznanica. Po riječima historičarke Martine Grahek-Ravančić, do sada učinjena istraživanja ukazuju da je u bleiburškom pokolju stradalo oko 80.000 Hrvata, a da je najdonja brojka svakako oko 50.000 stradalih.

Historičari Ivo Lučić i Nikica Barić izrazili su žaljenje što je obilježavanje Bleiburške tragedije ponovo razdvojilo državni vrh koji bi, kako poručuju, trebao biti iznad podjela i isključivosti te dopustiti da Bleiburg i "križni putevi" dobiju primjereno mjesto u historiji kako bi ih se prestalo koristiti u dnevnopolitičke svrhe.

(N1, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)