PONOSNI NA ČIČINA DJELA

Srbija rehabilitovala četničkog vođu Dražu Mihailovića: Ukinuta presuda Vrhovnog suda FNRJ!

Front14.05.15, 12:13h

Srbija rehabilitovala četničkog vođu Dražu Mihailovića: Ukinuta presuda Vrhovnog suda FNRJ!
"Usvaja se zahtjev za rehabilitaciju đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića i PONIŠTAVA se presuda Vojnog vijeća Vrhovnog suda FNRJ od 15. jula 1946. godine", navodi se u presudi Višeg suda u Beogradu

 


General Jugoslovenske vojske u otadžbini Dragoljub Draža Mihailović odlukom Višeg suda u Beogradu REHABILITOVAN je pravosnažno, a smrtna kazna streljanjem protiv njega iz 1946. godine UKINUTA JE!, pišu danas srbijanski mediji.


“Usvaja se zahtev za rehabilitaciju đenerala Dragoljuba Draže Mihailovića i PONIŠTAVA se presuda Vojnog veća Vrhovnog suda FNRJ od 15. jula 1946. godine u djelu koji se odnosi na komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini, rođenog 27. aprila 1893. godine u Ivanjici od oca Mihaila i majke Smiljane rođ. Petrović, od dana njenog donošenja, kao i SVE PRAVNE POSLEDICE navedene odluke, a rehabilitovano lice smatra se NEOSUĐIVANIM!”, navodi se u presudi.

 

Prvi zahtjev za rehabilitaciju podnio je Mihailovićev unuk Vojislav Mihailović 2006. godine, a kasnije mu se pridružilo još nekoliko udruženja i stranaka, navodi Telefraf.rs.


Pošto je ovaj postupak jednostranački, pravo žalbe postoji samo u slučaju da zahtjev za rehabilitaciju bude odbijen.

 

Tokom ovog višegodišnjeg postupka, koji je izuzetno skretao pažnju javnosti i bio medijski propraćen, sud je saslušao desetine svjedoka, mahom istoričara, preslušao audio snimke sa suđenja i prikupio drugu dokumentaciju.


Predlogu za rehabilitaciju koji je podnio Vojislav Mihailović pridružili su se 2009. godine Srpska liberalna stranka, sa Kostom Čavoškim na čelu, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesor međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi.


Predlagači zahtjeva tvrde da Mihailoviću nije bilo omogućeno pravo na odbranu i da nije vidio svog advokata do početka suđenja. On nije imao ni pravo na nepristrasan sud, a optužnica mu je uručena sedam dana pred suđenje. Nakon dva dana od izricanja sporne presude Mihailović je strijeljan u Beogradu.


Posebna Komisija utvrđuje tačnu lokaciju na kojoj je strijeljan, jer se pretpostavlja da su njegovi posmrtni ostaci prebačeni na drugu lokaciju. Mihailović inače nema grobno mjesto.


U nedostatku drugih dokaza o Mihailovićevoj smrti, rešenjem Prvog osnovnog suda u Beogradu 2013. godine kao datum smrti Mihailovića utvrđen je 17. jul 1946. godine, pošto je sud utvrdio da je tog datuma strijeljan.

 

(Telegraf.rs/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook