Sa jedne strane Staljin, Roosevelt i Truman, a sa druge Hitler, Mussolini i car Hirohito obilježili su najvažniji događaj u povijesti koji i danas iza sebe ostavlja niz pitanja.

Nacistička Njemačka je u svoje pohode krenula 1939. godine i brzo je u tome napredovala. Svaki pokušaj Saveznika da se obračuna završavao se bezuspješno što se vidjelo kada je bombardirana Jugoslavija, još jedna od saveznica, travnja 1941. godine.

Ključna prekretnica bio je ulazak SAD u rat, kao i bitka za Staljingrad. Iako su borbe trajale skoro šest mjeseci, Crvena armija je uspjela opkoli naciste i povrati ovaj grad.

Poraz Nijemaca kod Staljingarada natjerao ih je na povlačenje preko Kavkaza, ali je imao i duboke političke posljedice.

Ipak, konačan preokret uslijedio je 1944. godine. U lipnju su Savezničke snage krenule da se iskrcavaju u Normandiju, odakle je trebalo da krenu u oslobađanje Europe od nacista.

Bitka za Normandiju je trajala dva mjeseca, a na strani Saveznika sudjelovali su i SAD, Kanada i Velika Britanija, a okončana je 30. kolovoza 1944. godine.

Krajem 1944. godine Njemačka je ostala bez saveznika, ai njezina teritorija je bila načeta, ali je Hitler i dalje vjerovao u pobjedu. Međutim, gubici koje je Hitler pretrpio u Ardenima omogućili su saveznicima prodiranje u srce Njemačke.

Već u travnju 1945. sovjetske i američke trupe presjekle su Njemačku na pola, počinje "Berlinska bitka", Hitler je izvšio samoubojstvo, a Berlin je pao 2. svibnja.

U Reimsu, glavnom gradu francuske oblasti Šampanje, 7. svibnja 1945. potpisan je dokument o bezuvjetnoj kapitulaciji Njemačke, a njemački feldmaršal potpisao je 8. svibnja (9. svibnja po moskovskom vremenu) u Berlinu završni dokument o okončanju Drugog svjetskog rata.

Iako su borbe trajale i nekoliko dana nakon što je potpisan mir, veći sukobi i razaranja nisu se ponovili.

Drugi svjetski rat je sa sobom donio neke nove riječi, genocid, holokaust, atomske bombe, ali 70 godina nakon toga, 9. svibnja se diljem svijeta proslavlja nizom manifestacija.

Oči javnosti uprte se u Rusiju, koja će Dan pobjede obilježiti vojnom paradom na kojoj će prisustvovati veliki broj svjetskih lidera.

Međutim, značaj parade je iu sagledavanju odnosa Zapad - Istok jer će paradu, zbog sukoba u Ukrajini, bojkotirati zapadni lideri.

Zapadni lideri su odbili poziv u Moskvu ruskog predsjednika Vladimira Putina, a samo će se u prijestolnici Rusije naći njemačka kancelarka Angela Merkel, ali narednog dana, 10. svibnja. Merkelova i Putin će zajedno tog dana položiti vijenac na grob Neznanom junaku u Moskvi.

Velika Britanija, SAD, Njemačka, Francuska, Australija, Kanada neće sudjelovati na paradi, ali će se u Moskvi naći lideri Kine, Indije i Kube, Makedonije i Srbije.

Najočitija točka sporenja svakako je ukrajinska kriza, ali njoj je prethodila čitava desetljeća zahlađenja odnosa Moskve i Washingtona, što je dovelo do toga da se današnje stanje smatra vrlo sličnim, ako ne i jednakim hladnoratovskim odnosima.

Ukupno će na paradi prisustvovati oko 30 šefova država i vlada, lider Vijetnama, glavni tajnik UN Ban ki-Moon i mnogi drugi, a kako je ranije bilo najavljeno paradi je trebao nazočiti i lider Sjeverne Koreje Kim Jong-un, ali je prošle nedjelje objavljeno da se to ipak neće dogoditi.

Očekuje se dolazak predsjednika većine bivših sovjetskih republika koje su stekle neovisnost 1991, izuzev predsjednika Gruzije i Ukrajine, koje su ratovale s Rusijom, te su u hladnim odnosima s Kremljom.

Predsjednici Rusije i Kine, Vladimir Putin i Xi Jinping, čije zemlje su imale najveće ljudske žrtve tijekom Drugog svjetskog rata, istaknuli su svoje prijateljstvo uoči proslave.

- U tom ratu naše zemlje podnijele su najveće gubitke. Zato smo protiv svakog pokušaja krivotvorenja povijesti ... rehabilitacije fašizma ili militarizma - rekao je ruski predsjednik poslije sastanka sa svojim kineskim kolegom.

Xi Jinping je rekao da će se kineski narod uvijek sjećati povijesti i uvijek biti protiv njenog krivotvorenja. On je stigao u Moskvu gdje se obavljaju posljednje pripreme za vojnu paradu koja se održava sutra na Crvenom trgu.

Kineski vođa je pohvalio čvrsto prijateljstvo dvije zemlje "nastalo u sukobima" Drugog svjetskog rata dok se Rusija borila protiv Nijemaca, a Kina suprotstavljala agresiji Japana.

Sovjetski Savez čiji je Ruska Federacija nasljednica, izgubio je najmanje 25 milijuna ljudi za vrijeme rata a Kina je, po podacima njezinih istraživača, izgubila 20 milijuna. Moskva i Peking obilježavaju ovu godišnjicu "ne da bi mrzili druge države, nego da bi odali počast poginulim herojima i ovjekovječili sjećanje na njih u povijesti, da se tragedija rata ne bi nikad ponovila" rekao je Xi Jinping.

Kineski predsjednik prisustvovaće vojnoj paradi na Crvenom trgu uz svoje kolege iz Kube i Indije Raula Castra i Pranab Makherdžija, koji su već stigli u Moskvu.

Na paradi u Moskvi će defiliovati preko 16.000 vojnika 0,194 oklopnih vozila i 143 zrakoplova i helikoptera. Moskva će prikazati svoje nove topove Koalicija-SV i tenkove Armata T-14 najavljene kao najmoćnije na svijetu.

Francuski predsjednik Francois Hollande, američki državni tajnik John Kerry i ministar vanjskih poslova Laurent Fabijus, koji neće boraviti u Moskvi, položili su vijence na Spomenik neznanom junaku pod Trijumfalna kapija u Parizu.

- Pobjeda 9. svibnja bila je pobjeda ideala nad totalitarnom ideologijom - rekao je Hollande prije polaganja vijenca, čime je obilježen početak proslave Dana pobjede nad nacističkom Njemačkom.

Američki državni sekretar je zatim, zajedno sa šefom francuske diplomacije, položio još jedan vijenac na grob, u znak francuske zahvalnosti SAD u oslobođenju Francuske od njemačke okupacije.

Predsjednik SAD Barack Obama povodom 70. godišnjice pobjede nad nacistima u Drugom svjetskom ratu odao je počast muškarcima i ženama koji su, kako je rekao, pomogli u spašavanju svijeta i polaganju temelja miru.

- Zauvijek ćemo biti zahvalni tim izuzetnim ljudima koji su iskazali nesebično milosrđe u jednom od najmračnijih trenutaka - rekao je Obama i dodao da je "to bila generacija koja je doslovno spasila svijet, koja je okončala rat i položila temelj za mir".

I njemački parlament obilježava 70 godina od kapitulacije nacističke Njemačke.

Na ceremoniji u Donjem domu njemačkog parlamenta, predsjednik Bundestaga Norbert Lammert rekao je da je dan kada je završen Drugi svjetski rat bio "dan oslobođenja za cijeli kontinent".

- Danas se sjećamo milijuna žrtava jednog pohoda uništenja bez presedana, protiv drugih naroda, protiv Slavena, europskih Židova - rekao je Lammert na ceremoniji kojoj su nazočili njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Njemačke Joachim Gauck.

Rat u Jugoslaviji

Krajem ožujka 1941. patriotske snage srušile su pro-nacističku vladu na čelu s knezom Pavlom Karađorđevićem što je isprovociralo invaziju nacističke Njemačke.

Jugoslovenske vojne snage su bile slomljene, ali je otpočeo otpor uključujući rasporedivanje njemačkih vojnika i naoružanja na balkanskom ratištu što je odgodilo pokretanje operacije Barbarosa za dva mjeseca u odnosu na planirani, najpovoljniji za pokretanje njemačkih tenkova za osvajanje europskog dijela Sovjetskog Saveza.

U okupiranoj Jugoslaviji, gerilski pokret se rasplamsava i pristaše Adolfa Hitlera nisu uspjele da se izbore s tim problemom do kraja Drugog svjetskog rata, ali zemlja je platila visoku cijenu za narodni otpor i prema različitim procjenama, milion do 1,7 miliona Jugoslovena od ukupno 15 miliona je poginulo (sedam do 11 posto stanovništva) među kojima su prevladavali civili.

(telegraf.rs/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)