Nakon sastanka Crnadak je na konferenciji za medije kazao da ako je suditi po intenzitetu naših susreta i razgovora, stvari su krenule dobro, te da su razgovarali o jednoj novoj pozitivnoj atmosferi koja vlada u BiH nakon što je zaživjela tzv. nova evropska inicijativa i novi evropski pristup prema BiH".

Istakao je da je ta inicijativa donijela optimističan duh u politički život u BiH te da su svi u BiH, na različitim nivoima vlasti, shvatili kolika je ustvari šansa pred nama.

- Opredjeljenje BiH je ujedno i naš glavni vanjskopolitički cilj, da bude punopravni član EU što je moguće prije, ali svjesni smo da je pred nama mnogo posla zbog toga i da je ovo što imamo samo šansa, a da pravi posao tek slijedi - naglasio je Crnadak.

Dodao je da će narednih nekoliko dana imati prve ozbiljne razgovore i prve ozbiljne dokumente koji će govoriti o tome „šta je ono što je, ne samo naše opredjeljenje, nego i ono što ćemo raditi“.

- Mi ćemo narednih dana imati i prvi konkretan spisak nekakvog, nazovimo ga, inicijalog programa reformi i nešto što će ujedno biti i prvi test za nove vlasti u BiH - istakao je Crnadak.

Pojasnio je da o inicijalnom program reformi, ne može sve reći danas, ali da su na tome radili predsjedavajući i dva premijera, odnosno vlade entiteta i Vijeće ministara BiH, a da će nešto konkretnije imati sredinom naredne sedmice.

Ali, istakao je on, ono što je važno jeste da, isto kao i iza Zajedničke izjave, i oko prvog inicijalnog programa budu svi ključni politički akteri u zemlji, a da će jedan od prvih testova biti mehanizam koordinacije s EU, jer je „za BiH od velike važnosti da konačno uspostavimo mehanizam na osnovu kojeg će komunikacija BiH prema EU teći glatko, a na taj način će put BiH prema EU odvijati brže.

- Svjesni smo da je najveći dio tereta u narednom periodu na entitetima u BiH, ali to ne znači da će se Savjet ministara skloniti u stranu nego, naprotiv, ovo doživljavamo kao zajednički posao i institucija na nivou BiH, i institucija u RS-u i Federaciji uz značajnu i direktnu podršku EU - rekao je Crnadak.

Ali, da su svjesni da uprkos velikoj želji i naporu koji su spremni uložiti u BiH, nemoguće je zamisliti ispunjavanje reformi iz oblasti unapređenja poslovnog ambijenta, privlačenja stranih investicija i čitavog niza drugih reformi koje čekaju BiH bez odgovarajuće i političke i finansijske podrške naših međunarodnih partnera.

Pojasnio je da infrastrukturni projekti koji su objavljeni u javnosti i koji bi trebalo da dožive svoju verifikaciju u cijelom prostoru zapadnog Balkana, a posebno ovi koji se odnose na BiH, su od velikog značaja jer će pomoći da praktično svaki građanin vrlo konkretno vidi šta znači pomak i poboljšanje.

Komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn je potvrdio da se klima u BiH promijenila počevši od usvajanja zajedničke izjave do odblokiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a to je dokaz napretka koji je napravljen u BiH.

- Pozitivna atmosfera je kreirala velika očekivanja, barem u EU. Mogu reći da smo mi uvjereni da će ovaj pozitivan duh koji se osjeti u Sarajevu i BiH jeste nešto što će u bližoj budućnosti donijeti konkretne rezultate. Mi smo sa svoje strane spremni pomoći, uključujući i finansijska izdvajanja koja su već predmetom razmatranja za razdoblje 2017./2025. Također, tu je podrška koja je data za oporavak nakon poplava u iznosu od gotovo 200 miliona eura - istakao je Hahn.

Istakao je da su oni sa svoje strane dovoljno fleksibilni da, ako se za time javi potreba, svakako povećaju iznos budžetskih izdvajanja.

- Moram reći da cijenimo doprinos novih vlasti u BiH, koji je bio vidljiv proteklih sedmica - rekao je i posjetio da su prije dvije sedmice, na nivou premijera u Briselu, imali mogućnost da se usaglase o projektima željezničke i putne mreže u regionu zapadnog Balkana, a koja je dio šire transevropske mreže.

- EU je spremna pružiti finansijsku pomoć, jednu vrstu sufinansiranja, u iznosu do milijardu eura za sve zemlje u regionu uz mogućnost podrške od strane međunarodnih finansijskih institucija - kazao je Hahn.

Naglasio je da je ovo prva od konkretnih odluka proistekla iz Berlinskog procesa, koji je započeo u ljeto prošle godine, a nastavak se očekuje u augustu s konferencijom koja je zakazana u Beču, a tom prilikom se već očekuje odluka o konkretnim projektima za regionalnu mrežu, ne samo transporta već i energetike.

Istakao je da regionalna saradnja ne treba da se zaustavi na povezivanju u smislu transportne mreže i energetike nego se treba nastaviti i na saradnji na obrazovnom nivou i na taj način se mladim ljudima trebaju pružiti perspektive.

(FENA/dg)