• Nakon aktiviranja SPP-a, očekujete li da će svi politički akteri u BiH djelovati u skladu s Izjavom o opredijeljenosti Predsjedništva BiH, koju su potpisali svi stranački lideri i koju je podržao Parlament BiH?

- Svakako se nadam da hoće! Evropska unija i njene članice rekle su i pokazale u brojnim prilikama kako žele da se BiH pridruži Uniji. Zadnja rezolucija o BiH i niz amandmana koje su parlamentarci predložili pokazuju koliko je interesa i vremena Evropski parlament uložio u vašu zemlju. Sad nam trebaju pozitivni signali iz BiH.

Odgovornost

Vrijeme je tu ključni faktor, ali ne zato što EU ne može više čekati da joj se BiH pridruži. Vrijeme je tu ključni faktor, jer je više od 60 posto mladih u vašoj zemlji nezaposleno! Stotine hiljada građana nema posao! Bolji život za sve u BiH trebao bi biti dovoljan stimulans za reforme.

U rezoluciji pozivamo na punu saradnju svih političkih lidera u smislu temeljite i efikasne primjene Izjave, posebno u pogledu jačanja vladavine prava, te borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Također, podsjećamo da politička opredijeljenost i istinska odgovornost za proces reformi predstavljaju ključni element, te pozivamo nove bh. lidere da se usaglase sa EU o konkretnoj mapi puta, u smislu širokog i inkluzivnog programa reformi, kako bi zemlja napredovala prema Evropskoj uniji. Pored toga, pozivamo na transparentnost u planiranju i provedbi reformi i apelujemo da se civilno društvo uključi u proces reformi.

• Kako će amandmani hrvatskih parlamentaraca biti tretirani, s obzirom na to da se njima mijenja Dejtonski sporazum?

- Prije svega, nekoliko pojašnjenja: neki amandmani hrvatskih parlamentaraca uključeni su u kompromisne amandmane i uvršteni u tekst rezolucije o kojoj će se glasati u četvrtak u Strasbourgu. Iznenađuje me koliko je to kontroverze izazvalo, pa čak i bez analize teksta koji je odobrio Komitet za vanjske poslove... Mislim da bi tekst rezolucije trebalo tumačiti veoma oprezno kad je riječ o paragrafu koji govori o ustavnim promjenama. Jasno se kaže da bi prioritet trebalo dati ekonomskim i socijalnim reformama, što je ključ novog pristupa EU usvojenog u decembru 2014. godine, ali se također signalizira da treba poduzeti političke reforme, kako bi se BiH u potpunosti transformirala u jednu funkcionalnu, demokratsku i inkluzivnu državu.

Potom, sjetimo se da Dayton pruža mehanizam za izmjene i dopune - uz saglasnost svih konstitutivnih naroda BiH. Evropski parlament neće biti taj koji će ga mijenjati - to je sasvim sigurno!

Dozvolite mi da izrazim snažnu uvjerenost da će BiH dostići puno političko učešće svih svojih naroda i građana. To je jedini put ka njenom prosperitetu i jedini način da se ona pridruži Evropskoj uniji.

Mi u Evropskom parlamentu i dalje ćemo pomno pratiti situaciju i snažno podupirati EU integraciju vaše zemlje. Najvažniji prioritet sada jeste formulirati konkretan program reformi i početi ga provoditi, osigurati podršku svih u BiH za te reforme i za njihovu provedbu, a ne rasipati se na pitanje podjele.

• Može li napredak BiH ka EU biti uslovljen zaštitom povratnika iz samo jednog konstitutivnog naroda i vršenjem pritiska na BiH vlasti u smisli prekogranične trgovine s Hrvatskom, čak i ako bi to bilo na štetu BiH?

- Svi povratnici su važni. Rezolucija sa zabrinutošću napominje da još ima 84.500 interno raseljenih osoba i 6.853 izbjeglice u BiH. Zabrinuti smo zbog kršenja prava povratnika u RS-u i, s druge strane, pozdravljamo mjere koje je usvojio Parlament Federacije kojima se povratnicima iz RS-a omogućava pristup penzionim beneficijama i zdravstvenoj zaštiti u Federaciji. Premda naglašava značaj jednakog pristupa socijalnoj zaštiti za sve građane, rezolucija poziva sve nivoe vlasti, a posebno vlasti u RS-u, da omoguće i ubrzaju povratak uvođenjem i provođenjem svih neophodnih legislativnih i administrativnih mjera. Pozivamo na efikasnu provedbu Revidirane strategije u pogledu aneksa VII i na nastavak dobre regionalne saradnje u okviru procesa sarajevske deklaracije.

Što se tiče drugog dijela pitanja, pregovori o prilagođavanju dijela SPP-a koji se odnosi na trgovinu između EU i BiH nakon ulaska Hrvatske u Uniju u zastoju su već gotovo dvije godine. Cilj prilagođavanja je uzeti u obzir tradicionalnu trgovinu koja je između BiH i Hrvatske postojala i prije ulaska Hrvatske u EU. Sve druge zemlje zapadnog Balkana dogovorile su protokole o prilagođavanju sa EU - BiH je jedini izuzetak. Vlasti BiH zasad odbijaju da se uključe u pregovore na osnovu davno uspostavljene metodologije tradicionalne trgovine.

Rokovi

Siguran sam da će EU nastaviti napore na uključivanju bh. vlasti u proces prilagođavanja, te da Evropska unija od BiH očekuje da pokaže neophodnu fleksibilnost i omogući prilagođavanje Privremenog sporazuma, odnosno SPP-a kad stupi na snagu i to prije kraja 2015.

Taj rok je od velikog značaja, jer je Evropska komisija predložila privremenu suspenziju autonomnih trgovinskih preferenci od 1. januara 2016, ukoliko se do tog datuma ne finalizira prilagođavanje trgovinskih koncesija. To znači da bi BiH trebala okončati pregovore o tom otvorenom pitanju. U tom slučaju ne bi došlo do suspenzije trgovinskih preferenci, što je rješenje za koje se zalaže i sama Evropska unija.

Evropski parlament ima aktivnu ulogu u legislativnom dijelu tog procesa. Kao izvjestilac za BiH, sačinio sam nacrt mišljenja Komiteta za vanjske poslove, a za Komitet za međunarodnu trgovinu i mogu vam reći da mi je to bio težak zadatak i da ne želimo suspendovati trgovinske preference, jer 72 posto BiH izvoza ide u Evropsku uniju. No, kao što sam rekao u pomenutom mišljenju za Komitet za međunarodnu trgovinu, vlasti to ne bi trebale smatrati sankcijom, nego prilikom da se uzmu u obzir sve pozitivne odlike konteksta koji je stvoren ovim novim pristupom i skorim stupanjem na snagu SPP-a, to jest kao stimulans za pronalaženje rješenja.

Stoga ponovo pozivam vaše vlasti da prilagode SPP, jer bi naše ekonomske odnose trebalo još više razviti.

(oslobodjenje.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)