„Ne, ovo nije materijal ANUBiH, niti Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca; ovo je tek novinski feljton u kojem će naš urednik, podsjećajući na trideset godina od objavljivanja čuvenog eseja Muhameda Filipovića 'Bosanski duh u književnosti - što je to?', predstaviti sto plus jedan pojam koji, u najširem kulturološkom pogledu, čine dijelove velike priče o jednoj kulturi koju je profesor Filipović briljantno definirao sintagmom 'bosanski duh'. Leksikon bosanskog duha, koji Dani objavljuju u ovom i nekoliko narednih brojeva, vodi vas od poezije Maka Dizdara, koja je inspirirala Filipovića u pisanju njegovog eseja, do Planete Sarajevo Abdulaha Sidrana, od Hamdije Pozderca do Alije Izetbegovića, od Alije Isakovića do Vitomira Lukića, od Mersada Berbera do Emira Kusturice, od Gorana Bregovića do Hanke Paldum, od Agrokomerca do Želje...“

Ovako je prije više od deset godina započeo svoj feljton tadašnji urednik kulture u „BHdanima“ Jasmin Duraković o fenomenu i pojmu zvanom „bosanski duh“; feljton je izazvao veliki interes javnosti, a autor je za njega dobio Nagradu za najbolji novinski tekst u 1998. godini. Nekoliko godina poslije pojavili su se neki drugi slični projekti, između ostalih i „Leksikon YU mitologije“ koji je prvi imao i neku vrstu svog internet izdanja. DEPO PORTAL ponovo objavljuje ovaj „leksikon“ sa namjerom da se on proširi na veći broj pojmova koji zadovoljavaju njegovo značenje.

Autori ovog „Leksikona bosanskog duha“ možete biti i vi; pozvamo vas da na našu adresu sami šaljete ideje, pojmove, priloge, bilo printane, audio, foto ili video, koji mogu biti dio ovog multimedijalnog projekta. Ideja je da na kraju „Leksikon bosanskog duha“ ima svoju stalnu online postavku, da bude neka vrsta otvorenog i besplatnog leksikona ili čak internet muzeja, u kojem će zainteresirani moći pogledati zbriku tekstova, foto, audio i video zapisa koji će svjedočiti o vitalnosti i neprolaznosti ideje „bosanskog duha“.

AGROKOMERC: Gigant koji je pojeo samog sebe.

U Titovoj BiH postojalo je nekoliko velikih firmi: (Unis, Energoinvest, Šipad), ali ni jedna nema političku slavu velikokladuškog Agrokomerca. Nastao je kao oblik čudne simbioze zadružnog sna jednog tvrdoglavog Krajišnika ( ) i tzv. planske politike probosanskog krila (Branko & Hamdija) političke elite koja je vladala Bosnom u komunističkom periodu. Agrokomerc svoju ekspanziju doživljava početkom osamdesetih, da bi u drugoj polovini te decenije bio povod i poprište najveće političke krize u posttitoističkoj BiH. Velika žrtva tzv. mjenične afere Agrokomerc bio je Hamdija Pozderac, dotad najutjecajniji bh. političar. Istovremeno, sa aferom Agrokomerc faktički započinje Miloševićev politički 'marš preko Drine', a koji svoju vojnu kulminaciju doživljava aprila '92. Pobjeda Abdićevog DNZ-a u Velikoj Kladuši i skora pojava tv reklame za čuveni Agrokomercov biskvit Tops upozorava da priča o žilavom političko-privrednom krajiškom čudu možda jos nije gotova. (jd, 1998).

AGROKOMERC DANAS: Fikret Abdić već devet godina čami u zatvoru u Puli; očekuje se njegovo brzo pomilovanje. Njegova familija se bori da ime i čast porodice Abdić preživi putem političke stranke koju kontrolišu – DNZ. Istovremeno, Agrokomerc i dalje propada kao rezultat nesposobne bošnjačke vlasti u Krajini ali i u Sarajevu. Na Wikipediji možete naći različite podatke o Agrokomercu, ovisno o tome ko su autori pojedinih izdanja. (depo portal, 2011)

U narednim nastavcima: AJAVATOVICA, IVO ANDRIĆ, TABLOID AS

POGLEDAJTE VIDEO PRILOGE O AGROKOMERCU!!!