Razgovarala: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

Potpredsjednik Srpske demokratske stranke Ognjen Tadić predstavnik je mlađe i otvorenije generacije političara u Republici Srpskoj, one koja smatra da se unutar današnje, dejtonske Bosne i Hercegovine mogu i moraju uspostavljati odnosi posve drugačiji od tvrdih, ignorantnih stavova koje je posljednjih godina ustoličio Milorad Dodik.

Stoga je i direktni povod našeg novog 'subotnjeg intervjua' nedavna inicijativa Ognjena Tadića i poziv na otvoreni srpsko-bošnjački dijalog koji treba ponuditi nove mogućnosti u rješavanju vitalnih pitanja u državi, prije svega ekonomskih, te uspostavljanju unutardržavne stabilnosti...

Osim o građenju srpsko-bošnjačkog saveza, Tadić govori i o nesigurnosti predstavnika srpskog naroda iz RS-a u Sarajevu, pozadini JMBG protesta, novim demokratskim snagama u BiH, ograđujućijm stavovima Biljane Plavšić i rigidnim istupima Aleksandre Pandurević, te zaključuje da Republika Srpska postoji samo kao dio današnje, dejtonske Bosne i Hercegovine.   

Gospodine Tadiću, obzirom na atmosferu koja je preovladavala posljednjih sedmica na relaciji Sarajevo – Banjaluka, a obzirom da često boravite ovdje, osjećate li se sigurno u glavnom gradu BiH?

Potpun osjećaj bezbjednosti ne postoji ni onda kada je stanje redovno, a kamoli kada je vanredno, kao što je to slučaj u proteklih par mjeseci.

Možete li pojasniti svoju trvdnju da „Srbi koji rade u institucijama BiH u Sarajevu nemaju bezbjedonosnu garanciju kako da uđu i izađu iz Parlamenta“? Zar nisu svi koji su se zatekli u Parlamentu BiH 5. juna ove godine ostali blokirani od strane protestanata, uključujući i bošnjačke parlamentarce, pa čak i 250 stranih guvernera koji su tog dana  boravili u Sarajevu? 

Kada govorim o tome, onda govorim o predstavnicima srpskog naroda i Republike Srpske. To je ustavna nomenklatura. Nesreća je ovog društva i BiH što to moram konstatovati, ali još uvijek niko nije preuzeo potpunu odgovornost za našu bezbjednost.

Ipak, prije posljednjih JMBG protesta ispred Parlamenta BiH, a u kontekstu demonstracija koje su im prethodile, kao potredsjednik SDS-a uputili ste javni poziv na srpsko-bošnjački dijalog. Šta ste pod tim konkretno podrazumijevali?

Neposredan dijalog i dogovaranje.

Možete li biti konkretniji... Ko bi sve bili akteri tog dijaloga, odnosno koje političke snage bi ga trebale voditi?

Svi relevantnih ljudi, institucije i politički, ekonomski i društveni subjekti.

Vrlo demagoški... Šta to znači, koja bi sve pitanja srpsko-bošnjački dijalog trebao i morao da stavi na sto?

Najvažnija pitanja su očuvanje mira i nastavak rada na uspostavljanju stabilnosti, a sve to zbog ekonomije. Srbi i Bošnjaci su okruženi Evropom koja nas još uvijek ne želi. U takvim uslovima se mora održati život. Bez obzira da li se to nekome sviđa ili ne, ali za duži period mi smo upućeni jedni na druge i to ne samo u BiH, nego i u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji... Imamo CEFTA-u koja nam omogućava određene pogodnosti kada je u pitanju ekonomska saradnja, ali to nije dovoljno. Možemo mnogo bolje od toga.

Šta znači to - bolje od toga?!

Ako biram između toga da Srbi i Bošnjaci u tom procesu budu saveznici ili sapatnici, onda biram ovo prvo.
 
Zašto smatrate da se srpsko-bošnjački dijalog treba voditi bez posrednika sa strane? Znači li to bez pripadnika međunarodne zajednice i stranih predstavnika?

Lično su mi prihvatljivi razlozi za protest kada ljudi koji izražavaju nezadovoljstvo zbog toga što nemaju matični broj, ali mi nisu niti simpatične niti prihvatljive manipulacije tim ljudima. Stranke iz Federacije su trebale da kažu istinu tim ljudima i pozovu ih da protestuju ispred federalnih institucija jer su tamo uzroci njihovog nezadovoljstva. Umjesto toga, one su molile Boga da protestanti ne shvate o čemu se radi i da ostanu na Trgu BiH br. 1. To nije pošteno.

Upravo to. Svi oni su šum na komunikaciji između srpskih i bošnjačkih predstavnika. Taj šum je nepotreban, a često i štetan.

Da li su protesti građana za Vas bili borba za JMBG i revolt zbog opšte krize, bijede i beznađa u kojem se zemlja nalazi, ili smatrate da su bili instrumentalizovani od strane pojedinih političkih snaga u FBiH?

Ovi protesti su bili „bosanski lonac“. Tu je bilo raznih razloga i očekivanja. Lično su mi prihvatljivi razlozi za protest kada ljudi koji izražavaju nezadovoljstvo zbog toga što nemaju matični broj, ali mi nisu niti simpatične niti prihvatljive manipulacije tim ljudima. Stranke iz Federacije su trebale da kažu istinu tim ljudima i pozovu ih da protestuju ispred federalnih institucija jer su tamo uzroci njihovog nezadovoljstva. Umjesto toga, one su molile Boga da protestanti ne shvate o čemu se radi i da ostanu na Trgu BiH br. 1. To nije pošteno.

U svojim izjavama često ističete kako će se ulazak Hrvatske u EU drastično odraziti po bh. građane i još jače ispoljiti tešku situaciju države BiH. U čemu najviše?

Proizvodnja, trgovina, politička stabilnost... Sve je to pod udarom promjenjenih okolnosti. Svi mi prizivamo dobru sreću zbog tih stvari, ali strahujemo da dolaze ogromni problemi.

Kako danas žive građani Banjaluke i RS-a, s obzirom na tvrdnje vaše stranke da je usljed loše ekonomske politike i loših poreskih zakona grad ostao bez investicija te da se nalazi u ogromnim dugovima?

Privreda i građani su zaduženi. Rate dolaze, a plate sve manje vrijede. Ljudi koji dobiju povjerenje na izborima 2014. godine imaće ispred sebe brojne probleme.

Jedan ste od najglasnijih zagovornika preispitivanja porijekla imovine političara u RS, najviše Milorada Dodika. U RS-u bi uskoro trebao biti donesen novi Zakon o porijeklu imovine kojim bi se 'pod lupu' prvo stavila imovina Dodika i Mladena Bosića. Vjerujete li u tu mogućnost i šta očekujete od tog zakona?

Iza tog zakona stoji SDS, a dobio je podršku svih poslanika u NSRS kao nacrt zakona. Bile su i neke primjedbe. Razumjeli smo da su primjedbe izlazna varijanta za vladajuću koaliciju. Učinjeno sve da se one uklone i sada niko nema pravo da odbije prijedlog tog zakona. Meni lično, a ni SDS-u, nije preokupacija imovina gospodina Dodika. Radi se samo o paradigmi koja poručuje da niko nije nedodirljiv, pa ni predsjednik Republike.

Slažete li se sa tvrdnjom Milorada Dodika da će oktobarski popis stanovništva pokazati da je „Federacija BiH 'praznija' od Srba, nego Republika Srpska od Bošnjaka“?

Autor te tvrdnje nije gospodin Dodik. To je prosto činjenica koju svi ponavljaju.

Javnost u Federaciji BiH često negativno i burno reaguje na izjave članice Vaše stranke Aleksandre Pandurević, koja je, naručito u Sarajevu, prilično omražena kao političar. S obzirom da su Vaši nastupi u javnosti daleko odmjereniji i prihvatljiviji u federalnom dijelu države, kako  gledate na ovakve, krajnje rigidne stavove koji dolaze iz redova SDS-a i koji često ukidaju mogućnost za bilo kakav dijalog na relaciji Federacija – Republika Srpska?

Gospođica Pandurević je predstavnica SDS-a koja je od prvog dana naišla na organizovan Avazov doček. Bilo je nepristojno pominjati njeno ime u kontekstu držanja zatvorenika i slično... Ona je to doživjela lično jer joj je lično i adresirano, i sasvim očekivane su njene reakcije.

Gospođica Pandurević je predstavnica SDS-a koja je od prvog dana naišla na organizovan Avazov doček. Bilo je nepristojno pominjati njeno ime u kontekstu držanja zatvorenika i slično... Ona je to doživjela lično jer joj je lično i adresirano, i sasvim očekivane su njene reakcije. U iznošenju političkih stavova nema razlike između bilo kog predstavnika stranke.

Posljednje izjave Biljane Plavšić da je „Radovan Karadžić ničim dobrim nije zadužio“ te njeno odbijanje da se pojavi kao svjedok odbrane u Hagu, iniciraju njeno jasno distanciranje od politike čiji je direktni akter nekada bila. Kako to kometarišete te koliko današnja SDS ima dodirnih tačaka sa Karadžićevom predratnom i ratnom strankom i sa njenom ideologijom?

Biljana Plavšić je autor nekakvog priznanja u Hagu. Ona je to priznanje dala pod posebnim okolnostima. Ako i dalje stoji pri tome što je rekla, onda joj je sasvim svejedno da li će ili neće svjedočiti na Karadžićevom suđenju. Možda je stvar u tome što u susretu 'oči u oči' sa gospodinom Karadžićem ne bi rekla isto ono što je rekla u priznanju na osnovu koga je osuđena. U kontinuitetu od preko dvadeset godina na ovom prostoru funkcionišu SDS, HDZ, SDA, SDP, SNSD (kao skup lijevih frakcija SKBiH, SDPBiH, Markovićeve stranke, Miloševićeve stranke itd.). Sve te stranke imaju svoj dio prošlosti i bilo bi besmisleno da se prema tome odnose bilo nekritički, bilo kritizerski. Šta je bilo, bilo je.

Da, ali u javnosti se često mogu čuti sarkastični komentari na račun SDS-a kao demokratske opozicije spram Dodikovih konzervativnih i radikalnih socijaldemokrata. Može li današnja SDS zaista biti nova demokratska snaga u RS-u koja će voditi ka dijalogu i pomirenju dva entiteta u državi BiH?

U Federaciji BiH postoji izvrnuta sliko o mnogo čemu što se dešava u Republici Srpskoj. Teško mi je samo u jednom intervjuu odgovoriti na sve postavljene dileme.

Kako komentarišete Demokratsku frontu Željka Komšića, da li ona može biti svježa krv i nova demokratska snaga koja dolazi iz Federacije? 

Izbori će reći sve. Nemamo nikakve predrasude niti imamo pravo na njih.

Rak-rana nove Bosne i Hercegovine je Srebrenica oko čije tragedije dva entiteta zastupaju posve oprečne stavove. Mogu li takvi stavovi uopšte voditi ka dijalogu i da li će Republika Srpska ikada biti spremna da prihvati da se u Srebrenici dogodio genocid? Kakav je vaš stav i stav SDS-a o tragediji koja se dogodila jula 1995. godine?  

Dani su ramazanskog Bajrama i nije OK da se sada izjašnjavam na ovu temu. Biće za sve vremena.

Kada govorimo o dijalogu i pomirenju, kako komentarišete činjenicu da sam naziv Republika Srpska u sebi nosi predznak „teritorije na kojoj žive Srbi“ i da samim tim odbija od sebe federalni dio te ispotiha inicira 'odvajanje' od ostatka zemlje?

Mislite kao Republika Hrvatska! Moguće da to tako zvuči, ali je Dejtonski mirovni sporazum početak svake naše politike.

Smatrate li onda da Republika Srpska treba biti dio cjelovite Bosne i Hercegovine ili se treba izdvojiti iz nje? Dakle, jeste li za jedinstvenu BiH?

BiH postoji samo kao dejtonska BiH.

Možete li prokomentarisati višegodišnje katastrofalno uništavanje javnog RTV servisa u BiH, kao i nagovještaj novog zakona kojim bi RAK dodatno ograničio marketing prostor na javnom servisu i time širom otvorio vrata za njegovo potpuno zatvaranje...  Što se grbo rodi, vrijeme ga neće ispraviti. Koncept SDS-a je servis koji se finansira iz budžeta i ispunjava potrebe vezane za javni interes u medijskom prostoru. Sve odstalo treba prepustiti komercijalnim medijima. Nemojte zaboraviti, SDS se zalaže za tržišnu privredu.