U svome mandatu potpisao zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju za sve Amerikance i odobrio napad na prvog američkog neprijatelja, terorista Osamu bin Ladena, a nije uspio pokrenuti ekonomiju i stvoriti radna mjesta. - Barack Obama svojim se porijeklom razlikuje od svih dosadašnjih američkih predsjednika. Njegova majka Ann Dunham bila je bjelkinja iz Kansasa, a otac  , crnac iz Kenije koji sina nije često viđao nakon razvoda od supruge. Obama je najveći dio djetinjstva proveo u Indoneziji te na Havajima gdje je živio s bakom i djedom po majčinoj strani.

- Odrastajući Obama se borio s predrasudama s kakvima se susreću ljudi mješovite rase. U memoarima je napisao kako se ponekad znao pitati "je li sa mnom sve u redu". Nadalje, nedostajao mu je i otac kojega je smatrao "mitom" i ta ga je nesigurnost moguće potaknula da u mladosti posegne za marihuanom i kokainom.

- Obama je diplomirao na njujorškom univerzitetu Columbia 1983., a zatim radio u ekonomskom sektoru u New Yorku za zajednicu iz Chicaga. Godine 1988. upisao je pravo na Harvardu gdje je postao prvi crni predsjednik uglednog studentskog glasila Harvard Law Review.
- Obamin odnos s Kongresom bio je problematičan. Čak i kada su demokrati imali većinu u Predstavničkom domu i Senatu, republikanci su često opstruirali njegove inicijative. To se posebno zaoštrilo 2010., kada su republikanci, neprijateljski raspoloženi prema povećanju poreza, preuzeli većinu u Predstavničkom domu.

- Ranih 90-ih Obama je bio uključen u kampanju u Chicagu, podučavao je ustavno pravo na Unoverzitetu u Chicagu i pridružio se odvjetničkoj kompaniji specijaliziranoj za ljudska prava i razvoj zajednica. Sklopio je brak s Michelle Robinson koju je upoznao u odvjetničkoj kompaniji gdje mu je bila dodijeljena za savjetnicu.

- Rijetke slobodne trenutke Obama je posvetio košarci i školskim aktivnostima te sportskim događajima vezanima uz školovanje svojih kćeri Sashe i Malije.

- Političku karijeru Obama je počeo kada je bio izabran u Senat države Illinois 1996., a uspon je ostvario 2004., zapaženim govorom na Nacionalnoj konvenciji demokrata. Iste je godine izabran u američki Senat.

- Nominaciju za predsjedničkog kandidata demokrata stekao je 2008., kada je pobijedio Hillary Clinton, bivšu prvu damu i senatoricu New Yorka. Na predsjedničkim izborima pobijedio je republikanskog kandidata, senatora Johna McCaina. Kampanju je vodio snažno na temu "nade i promjene" i tada se istaknuo sjajnim govorima.

- Nacija je optimistično pratila Obaminu inauguraciju 20. januara 2009., koja je tada, uprkos hladnoći, privukla 1,8 miliona ljudi na National Mall u Washingtonu. Predsjednički mandat počeo je sa 68 posto odobravanja birača.

- Obama je istodobno nadzirao ratove u Iraku, koji je završio 2011., te u Afganistanu kao i američko sudjelovanje u intervenciji u Libiji kojom je potpomognut pad Moamera Gadafija. U maju 2011., odobrio je napad što ga je posebna jedinica američke mornarice izvela u Pakistanu na tajno skrovište Osame bin Ladena, vođu terorističke mreže El- Kaide. Tu pobjedu ističe kao dokaz da je vodio odlučnu politiku nacionalne sigurnosti.

- Kada je počeo predsjednički mandat Obama je naslijedio ekonomsku krizu koja je bila tako žilava da i danas prijeti njegovu reizboru. Gotovo 800.000 radnih mjesta bilo je izgubljeno u mjesecu kada je preuzeo mandat. Prvih dana svoje vlade pokrenuo je poticajni ekonomskog paket od 831 milijarda dolara i obnovio zajmove automobilskoj industriji. Privremeno je čak vlada postala djelomični vlasnik kompanije General Motors.

- U središtu njegove domaće politike bila je zdravstvena reforma, poznata kao Obamacare. Cilj je novog zdravstvenog sistema omogućiti svakom Amerikancu neki oblik zdravstvenog osiguranja koji si može platiti. Slijedile su tužbe no Američki vrhovni sud 2012. nije odbacio ključnu odredbu reforme: da su Amerikanci dužni sklopiti ugovor o zdravstvenom osiguranju jer će u protivnom platiti kaznu.

- Obamu smatraju sjajnim komunikatorom, ali kritiziraju njegovu suzdržanost i zamjeraju mu što nije izgradio dobre odnose s Kongresnim vođama. Neki dovode u pitanje Obamine vještine pripreme, napose kada je izašao kao gubitnik u prvome od tri televizijska sučeljavanja s republikancem Mittom Romneyem.

Američki potpredsjednik Joe Biden (69), koji se s predsjednikom Barackom Obamom natječe za njihov drugi mandat u Bijeloj kući, iza sebe ima bogato političko iskustvo - 36 godina proveo je u Senatu gdje je bio članom ili je vodio utjecajni vanjskopolitički odbor a posljednje četiri godine proveo je na dužnosti američkog potpredsjednika.

Odrastao u Scrantonu, Pennsylvania, u porodici koja je pripadala američkom srednjem sloju kao svaki prosječni američki dječak u mladosti se bavio američkim nogometom. Patio je od mucanja koje je sam prevladao uporno vježbajući čitanje dugih odlomaka poezije pred ogledalom. Imao je svega 29 godina kada je izabran za senatora iz Delawarea 1972. i tako je postao peti najmlađi senator u američkoj historiji. Do tada mu je jedino političko iskustvo bilo dvije godine služenja kao vijećnika u okrugu u kojem je živio.

Nekoliko sedmica nakon izbora u Senat proživio je jednu od najvećih životnih tragedija - supruga Neilia i trogodišnja kći poginule su a dvojica sinova ozlijeđena su u saobraćajnoj  nesreći kada je porodica išla u kupnju Božićnog drvca. Pet godina kasnije ponovno se oženio - za Jill Jacobs s kojom ima jedno dijete. Svoj mandat u Senatu odradio je putujući svakodnevno iz Delawarea u 2,5 sata udaljeni Washington kako bi mogao provesti što više vremena uz sinove.Dva puta se neuspješno natjecao na predsjedničkim izborima.

Za razliku od opreznijeg Obame, Biden je izravniji i opušteniji pa se njegov tim morao u nekoliko navrata mučiti da ublaži posljedice njegovih gafova poput psovke izrečene pred uključenim mikrofonom u Bijeloj kući.

Biden je tokom mandata u Senatu bio član vanjskopolitičkog odbora, a neko vrijeme i njegov predsjednik, i bavio se nizom pitanja od odnosa sa Sovjetskom Rusijom, kontrole naoružanja do rata u BiH, područja na kojem je bio vrlo angažiran. Kao senator glasao je za invaziju na Irak no kasnije je kazao kako žali zbog podignute ruke za taj prijedlog bivšeg predsjednika Georgea W. Busha.

Za razliku od nekih američkih potpredsjednika koji mandat provedu bez stvarne veze s predsjednikom Biden je tokom prvog Obamina mandata postao jedan od njegovih najbližih suradnika. Biden je prvi katolik na mjestu američkog potpredsjednika a zbog svog zalaganja za pravo žena na pobačaj bio je predmet kritika američke Katoličke crkve.

(DEPO/BLIN/em)