Kao drugi, i vjerovatno bitniji razlog navode evidentno nezadovoljstvo građana, ali i međunarodne zajednice, rezultatima u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, o čemu svjedoče i izvještaji Evropske unije o napretku BiH koji redovno konstatuju da je ta borba na izrazito niskom nivou.

Ističu da dosadašnja reforma pravosuđa u BiH nije dala očekivane rezultate u smislu efikasnijeg procesuiranja i obračuna s kriminalom, te da je poznata činjenica da su za tužitelje imenovane osobe koje ne ispunjavaju niti minimalne uvjte za obavljanje tako odgovorne funkcije.

U SDP-u smatraju da ključni kriterij provođenja ove i svih drugih reformi u BiH mora biti poštivanje standarda koji vrijede u drugim evropskim državama, a ne da BiH i njeni građani budu predmet vječitog eksperimentisanja, za šta je najbolji primjer dugogodišnja praksa učešča advokata u izboru tužitelja i sudaca.

Tvrde da analiza odgovarajuće legislative o pitanju izbora tužitelja u EU pokazuje kako su procedure izbora glavnih tužitelja i onih na nižim nivoima povezane s izvršnim i zakonodavnim dijelovima vlasti.

Navode primjer Italije koja ima Visoko tužiteljsko vijeće, koje čine predsjednik Republike koji predsjedava radom Vijeća, predsjednik Vrhovnog suda i Glavni republički tužitelj, tužitelji i parlamentarci, a u čijoj je isključivoj nadležnosti izbor, imenovanje i razrješenje tužitelja.

Naglašavaju da u je Španiji pitanje izbora glavnog tužitelja koncipirano kao ustavno rješenje i to na način da glavnog tužitelja imenuje kralj na prijedlog vlade, dok u Engleskoj glavnog tužitelja imenuje vlada.

- Cilj ove reforme jeste da tužitelji i dalje budu neovisni, ali da imaju znatno veću odgovornost, ali i mogućnost za efikasniji rad s s obzirom na to da bi glavni tužitelji sami imenovali svoje saradnike u tužiteljstvu, na prijedlog VSTV-a, saopćeno je iz Centra za informisanje SDP-a BiH.

FENA/đk