- Na osnovu dostupnih informacija s poprišta eksplozije, nije moguće utvrditi s bilo kakvom preciznošću s koje je udaljenosti granata ispaljena, posvjedočio je britanski profesor Allsop, uz obrazloženje da je na Markalama ostalo “veoma malo dokaznog materijala na kojem bi se mogla zasnovati naučna istraga o tome odakle je granata doletjela”.

On je objasnio da je za određivanje udaljenosti s koje je granata ispaljena ključno bilo utvrditi njenu brzinu i ugao pod kojim je udarila o tlo.

- Na osnovu repa granate, koji je pronađen u krateru na Markalama, nije moguće utvrditi ni brzinu, ni ugao udara, zaključio je Allsop.

Prema Allsopovoj ekspertizi, tome je doprinijela i greška istražitelja, koji su poslije eksplozije na pijaci uklonili rep granate iz kratera, prije nego što su utvrdili ugao pod kojim je ona pala.

- Pri izvlačenju repa s krilcima, gotovo je sigurno da se pjeskovito i šljunčano tlo obrušilo u krater i izmijenilo ga, tako da kasnije nije mogao biti izmjeren pravi ugao pada, iako je rep bio vraćen u krater, zaključio je svjedok.

Utvrđivanje udaljenosti i pravca iz kojeg je granata doletjela, po Allsopovim riječima, dodatno je bilo otežano zato što pri istrazi nisu bili uzeti u obzir promjenljivi činioci, poput temperature vazduha, pritiska, vjetra i kvaliteta tla na mjestu udara.

Tokom unakrsnog ispitivanja, zastupnici Optužbe osporavali su Allsopove nalaze, predočavajući mu zaključke analize svog eksperta, sarajevskog profesora Berka Zečevića, koji je na suđenju Karadžiću ranije svjedočio da je, kao i istražitelji UNPROFOR-a, utvrdio i ugao pada granate i udaljenost sa koje je ispaljena, te da su oba faktora ukazivala da je projektil ispaljen s položaja VRS-a.

Suđenje Karadžiću, koji je optužen i za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, biće nastavljeno u četvrtak, 1. novembra, javlja BIRN Justice Report.

(FENA/md)