U ovom društvu upozoravaju da su oni na sva dosadašnja upozorenja odgovarali smanjivanjem finansija onim institucijama koje proizvode kulturu, čuvaju je, katalogiziraju, istražuju i stvaraju nove kulturne vrijednosti.

Ocjenjuje se da zatvaranje Zemaljskog muzeja BiH, upropaštavanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih institucija od državnog značaja nije samo dokaz sadašnjeg političkog barbarizma, nego je i vitalno pitanje bh. društva i njegovog identiteta u budućnosti.

Politička moć je, navodi se dalje, umjesto da finansira spomenute institucije, proizvodnju kritičke kulture i novih kulturnih vrijednosti, obilato pomagala privatne kulturne festivale - uvjeravajući nas da najsiromašnija zemlja u Evropi treba imati jedan od najskupljih evropskih filmskih festivala da bi "skorojevićke elite mogle malograđanski oponašati celebrity iz Cannesa ili Hollywooda".

Ili da svaka općina treba imati svoje dane kulture na kojim pojedini općinski oponašaju državne moćnike, "ali ne na crvenom tepihu nego pod šatorom, uz turbo-folk pjevaljku".

Takvom festivalizacijom kulture proizvedena je njena provincijalizacija, a iz državnih kasa obilato nagrađene populističke kulturne manifestacije koje, u orgazmičkom transu, prate lokalni mediji.

U Društvu pisaca BiH ističi da se pojmovima festivalizacija, provincijalizacija, etnizacija, klerikalizacija i getoizacija, najpreciznije može opisivati sadašnji model finansiranja kulture koji provode politički moćnici.

- Zato u našoj zemlji i umire kultura, a na njenom lešu raste kulturni provincijalac i malograđanin - kao prepoznatljivi znak identiteta nove klase bogatih. Stoga vam se, gospodo vlastodršci, ne obraćamo s ciljem da tražimo promjenu modela finansiranja kulture i donošenja kvalitetne strategije kulturnog razvoja. Ne, mi vam čestitamo na dobro obavljenom poslu grobara bh. kulture, zaključuje se u saopćenju ovog društva.

DEPO-BL!N/đk