Prva trojica su odbila, za Garapliju je tražio subpoenu kojom bi ga Vijeće obavezalo da se odazove, a Izetbegović još uvijek nije odgovorio.
 
U pismu koje je 22. oktobra uputio Ahmetu Haliloviću, ambasadoru BiH u Holandiji, Karadžić se zahvaljuje na posredovanju Ambasade da se njegov zahtijev prenese Ganiću, Silajdžiću, Garapiji i Čengiću, te izražava žaljenje što oni ne pristaju da se sastanu sa njegovim pravnim savjetnikom Peterom Robinsonom.
 
Uz ovo pismo, ponovo se obratio članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću, i to na engleskom jeziku. Kako stoji na kraju pisma: “Pošto vi govorite bosanski, a ja srpski, pišem vam na engleskom jeziku, što je diplomatska solucija.”
 
Karadžić se zahvaljuje Izetbegoviću na “interesu za njegov slučaj” za što dokaz nalazi u pismu koje je ovaj poslao glavnom tužitelju Sergu Brammertzu u kojem ga ohrabruje da podnese žalbu na međupresudu Vijeća od 28. juna ove godine kojom je iz Karadžićeve optužnice izostavilo navode za genocid u svim drugim općinama u BiH sem u Srebrenici.
 
Tužilaštvo je krajem septembra uložilo žalbu na odluku Vijeća tražeći preinaku te da se optužbe za genocid vrate u optužnicu. Međupresudom je ukinuta tačka optužnice kojom se Karadžić tereti za genocid počinjen tokom 1992. godine u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.
 
Vijeće je zaključilo da nema dovoljno dokaza za ove optužbe, a tužilaštvo smatra da su sudije pri donošenju ovakve odluke “krenule krivim putem i stigle na pogrešno mjesto”.
 
“Iskeno, bio sam iznenađen vašim javnim izrazom nezodovoljstva tom odlukom. To mi se ne čini mi se kao produktivan način da se doprinese pomirenju naših naroda,” piše Karadžić.
 
“Vaša vlada je potrošila milione da ubijedi Međunarodni sud pravde da je genocid počinjen u bosanskim općinama tokom 1992. godine. Sud je odlučio, 2007., godine, da ono što se dešavalo nije genocid. Ne razumijem zašto ste očekivali da Haški tribunal donese drugačiju odluku?” pita se Karadžić dodajući da se nada da je Izetbegović imao saglasnost ostalih članova Predsjedništva kada je poslao pismo i da se na isti način ne miješa u suđenja pred Sudom BiH. “Igrati tu vrstu uloge kojom se miješa politika i zakon, čini loš zakon i još goru politiku.”
 
“Ipak, postoji konstruktivan način za vas da učestvujete u mom slučaju - tako što ćete se pojaviti kao svjedok odbrane,” piše Karadžić Izetbegoviću.
 
Prema ovom pismu, od člana Predsjedništva, optuženi očekuje da govori o aktivnostima Predsjedništva od 1992. do 1995. godine i odnosa sa Third World Relief Agency (TWRA) “u pribavljanju oružja i vojne opreme što je bilo kršenje UN embarga. Kao što znate, dobar dio tog oružja završio je kod pripadnika 28 divizije Armije BiH u Srebrenici, koji su ga koristili za napade na srpske civile uzorokujući tako akcije protiv “sigurne zone”.
 
Karadžić želi i da Izetbegović svjedoči i o navodima da su snage bosanske Vlade iscenirale neke od napada na civile u Sarajevu, a kako bi tako isprovocirale međunarodnu intervenciju.
 
Radovan Karadžić je 16. oktobra počeo sa izvođenjem dokaza odbrane. U prvih sedam dana saslušao je pet svjedoka koji su negirali navode optužnice koji terete Karadžića za niz zločina počinjenih u Sarajevu tokom opsade grada.

Slobodna Bosna/DEPO PORTAL - BLIN/a.k.