Tokom rasprave o radu Komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti RS-a, koja je u prošloj godini utvrdila svega pet sukoba interesa, šef Kluba poslanika SDS-a Vukota Govedarica podsjetio je na slučaj otprije nekoliko mjeseci kada je tadašnji delegat u Vijeću naroda RS-a Zoran Lipovac svojim glasom uticao da bude izabran za sudiju Ustavnog suda RS-a.

Smatra da je tom prilikom prekršen i Ustav RS-a, a ne samo Zakon o utvrđivanju sukoba interesa.

-Vijeće naroda je tada napravilo jedan presedan i prvi put se desilo da oni, prije Narodne skupštine razmatraju izbor sudija. Lipovac je tako sam sebe, svojim glasom, izabrao u Ustavni sud RS-a. Možete li zamisliti jednog izabranog predstavnika u parlamentarnoj instituciji koji svojim odlučujućim glasom sebe bira u Ustavni sud, upitao je Govedarica.

Izrazio je nezadovoljstvo nereagiranjem Komisije i o pitanju izbora ombudsmana za bankarstvo Vladimira Rudića, o čijem imenovanju je, kaže, odlučivala njegova sestra, pomoćnica ministra finansija RS-a Snježana Rudić.

Iz redova SDS-a ukazano je i na još neke slučajeve koje Komisija nije razmatrala, ali je njena predsjednica Obrenka Slijepčević ustvrdila da je iz medija saznala za izbor sudija Ustavnog suda RS-a, ali toj komisiji „niko nije podnio inicijativu u vezi s tom temom“.

-I mene čudi da je neko svojim glasom presudio o svom izboru, pa bio to bilo ko, dodala je Slijepčević.

Podršku ranijoj SDS-ovoj inicijativi, da se zakonom precizira da izabrani predsjednik RS-a podnosi ostavku na stranačke funkcije, dao je danas u raspravi u parlamentu i poslanik Partije ujedinjenih penzionera Ilija Stevančević.

Skupština razmatra i godišnji izvještaj za oblast malih i srednjih preduzeća i zanatsko - preduzetničku djelatnost u RS-u za 2011. godinu.

U tom dokumentu se navodi da su najveći udar ekonomske krize u 2011. godini u RS-u pretrpjela mala i srednja preduzeća upravo  smanjenjem zaposlenosti, što je imalo najveći utjecaj na smanjenje ukupne zaposlenosti u RS-u.

U prošloj godini u odnosu na 2010. došlo je do pada zaposlenosti kod svih oblika preduzeća za 4,97 posto, ili 7.309 radnika.

- Najveći pad broja zaposlenih zabilježen je u oblasti malih i srednjih preduzeća, za 6,45 posto, ili 6.622 radnika, od čega je najveći pad zaposlenosti u malim preduzećima, za 3.241 (8,52 posto), i srednjim preduzećima, za 3.127 radnika, precizira se i u godišnjem izvještaju o radu ovih preduzeća.

Zabrinjavajući je podatak da je smanjenje broja zaposlenih u malim i srednjim preduzećima, u odnosu na 2010., evidentirano u svim sektorima djelatnosti, dok je najveće zabilježeno u sektoru trgovine naveliko i namalo, opravka motornih vozila i predmeta za ličnu upotrebu u kojem je broj radnika smanjen za 2.006 i u prerađivačkoj industriji za 1.771, što ukupno čini 57,04 posto od ukupnog smanjenja broja zaposlenih u ovim preduzećima.

FENA/đk