Od Berbera su se oprostili bivši predsjednik Mešihata Islamske zajednice Ševko Omerbašić, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Sulejman Tihić, akademik Tonko Maroević, publicist Zlatko Dizdarević, Asim Kurjak te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Omerbašić je istaknuo kako je Berber, ugledni grafičar i umjetnik, bio veliki dobrotvor Islamske zajednice, koji je pomagao zagrebačku medresu i gimnaziju.

- Bio je poklonik sufizma i mistike koji je, kao veliki čovjek male zajednice svojim djelom oplemenio Zagreb i Hrvatsku, rekao je.

Berbera nije moguće odvojiti od Bosne, jer je bio prožet Bosnom i Bosancima, rekao je Sulejman Tihić podsjetivši kako se s Berberom upoznao na otvaranju njegove izložbe u Istambulu 2004.

Ocijenio je kako ga je posebno duboko pogodio te inspirirao genocid u Srebrenici te dodao kako je Berber dao pečat BiH u svim njezinim paradoksima i različitostima.

Po riječima akademika Maroevića, Berberov impresivni opus je sav magičan i zavodljiv kao i sudbina njegove tragične Bosne. U njegovim djelima Bosna je ishodište s osmanskim naslagama, napomenuo je dodavši kako je Berber i od drugih primao te u svoja djela asimilirao ono što je bilo najbolje.

Dizdarević je ocijenio kako je Berber bio duša tragične bosanske zbilje, koji je iscrtao nesreću te zemlje.

Po Kurjakovim riječima Berber je imao dvije domovine - Bosnu i Hrvatsku, u kojima je napravio sve što je zadivilo svijet.

Gradonačelnik Milan Bandić podsjetio je kako je Berber došao 1992. u Zagreb te dodao kako Zagreb ima čast primiti Berbera kao svoga sina.

Mersad Berber rođen je 1940. u Bosanskom Petrovcu. Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) u Ljubljani 1963. godine u klasi Maksima Sedeja. Od 1978. do 1982. godine radio je na Katedri za crtež i grafiku Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Poznat je u svijetu kao grafičar, a ilustrirao je i brojne knjige. Njegovo djelo uvršteno je u kolekciju Tate Gallery 1984. godine. Imao je niz samostalnih i skupnih izložbi. Dobitnik je više od 50 domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja za svoj rad. Od 2007. godine član je Ruske akademije umjetnosti. Nakon izbijanja rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine preselio se u Hrvatsku te živio i radio u Zagrebu i Dubrovniku.

(DEPO/BLIN/FENA/kr)