Tužilac Munib Halilović zatražio je da se pritvor Vlači produži zbog opasnosti od bjekstva i mogućnosti uticaja na svjedoke.

-  Optuženi već duže nije boravio na mjestu prebivališta u Bijeljini a znao je da se vodi postupak protiv njega. Namjerno nije boravio u BiH kako bi izbjegao postupak. Što se tiče opasnosti od uticaja na svjedoke, Tužilaštvo je primijetilo prilikom saslušanja svjedoka da postoji strah kod svjedoka i oštećenih od optuženog, koji bi bio izraženiji ukoliko bi se našao na slobodi, rekao je Halilović.

Branilac optuženog Rade Golić ocijenio je prijedlog Tužilaštva BiH neosnovanim i paušalnim te da ne postoje dokazi koji upućuju na to da bi se Vlačo krio ili uticao na svjedoke ako bi bio pušten na slobodu.

- Nije dovoljno da Tužilaštvo samo tvrdi kako optuženi ima dvojno državljanstvo. Polovina srpskog stanovništva u BiH ima državljanstvo Srbije pa ne možemo reći da svi oni planiraju pobjeći. Takođe treba istaći da nema materijalnih dokaza da je Vlačo vršio uticaj na svjedoke, istakao je Golić.

Branilac je predložio da se optuženi pusti na slobodu uz "sve mjere zabrane".

Odluka o prijedlogu za produženje pritvora bit će donesena naknadno.

Sud BiH potvrdio je optužnicu kojom se Vlačo, bivši upravnik logora za civile koji su poznati pod nazivima "Bunker", "Sonja", "Planjina kuća", "Nakina garaža", tereti da je od maja do oktobra 1992. godine na području Vogošće i drugih sarajevskih općina, kao sudionik udruženog zločinačkog poduhvata, počinio zločin protiv čovječnosti.

Vlačo je optužen da je održavao sistem zlostavljanja zatočenika koji su držani u nečovječnim uslovima te da je učestvovao u ubijanju, mučenju i zlostavljanju.

Na teret mu je stavljeno i da je tukao i zlostavljao zatočenike, silovao, te znao i odobravao zločine koje su počinili drugi vojnici, pripadnici policije ili paravojnih formacija.

Optuženi Vlačo je 16. januara ove godine izručen je Bosni i Heregovini iz Crne Gore, od kada je u pritvoru.

(FENA/em)