Veliki uticaj na promjenu navika u ishrani u budućnosti će, kako se očekuje, imati prije svega cijene mesa. Prema procjenama prehrambene industrije, one bi tokom narednih pet do sedam godina mogle da se udvostruče, što znači da bi meso ponovo postalo luksuzna namirnica, koja se ne konzumira svakodnevno.

Hamburgeri od insekata glavni izvor proteina

Na Zapadu su mnogi odrasli na ishrani koja je podrazumijevala obilje jeftinog mesa, a njegov izostanak sa trpeza moraće nečim da se popuni. Kao logičan izbor i dobar izvor proteina prosto se nameću insekti, koji su u drugim dijelovima svijeta već vrlo zastupljeni, a njihov uzgoj je jeftiniji, troši manje vode, i proizvodi manje CO2 nego uzgoj stoke.

U mnogim zemljama svijeta insekti važe za poslasticu - u Africi su, recimo, popularne gliste iskakvci, u Japanu su delikates ose, dok su na Tajlandu na cijeni cvrčci. Među evropskim zemljama u farme insekata trenutno najviše investira Holandija (oko milion eura) i planira da ih što prije uključi u standardnu ishranu stanovništva.
 
To, međutim, ipak ne znači da će vam se ubuduće u tanjiru migoljiti neka stvoranja koja tu ne biste voljeli da vidite. Jestivi dijelovi insekata će se vjerovatno prerađivati mljevenjem, kako bi se od njih pravile kobasice, hamburgeri, i drugi proizvodi sasvim nalik na one od uobičajenih vrsta mesa.
 
Šnicle uzgajane u laboratoriji

Za one koji ipak ne mogu bez šnicle, tu će biti i takozvani “meso iz epruvete”, odnosno vještački uzgajano meso. Komadi mišićnog tkiva proizvedenog od matičnih ćelija domaće stoke već se uzgajaju u mnogim laboratorijama, i očekuje se da će do kraja ove godine biti lansirani i prvi probni proizvodi od ovog mesa za ljudsku ishranu.

Alge nisu samo kalorične i ukusne, već i veoma zdrave

Osnovu lanca ishrane, međutim, ipak predstavlja biljna hrana, a sa smanjivanjem raspoloživih količina obradive zemlje i slatke vode tu će sve veći značaj dobijati alge.

Velike farme algi namenjenih ishrani ljudi i životinja već postoje u Japanu, a o njihovom uzgoju ozbiljno razmišljaju i sve druge zemlje koje imaju izlaz na more, te bi takve farme mogle da se otvore bez velikih ulaganja.

Pored toga što su hranljive i ukusne, alge su i veoma zdrave - snižavaju krvni pritisak i čuvaju krvne sudove, a mogu da posluže i kao zamjena za so i neke začine u prehambenoj industriji.

Zvuk utiče kako doživljavamo ukus i svežinu hrane

Najneobičniju novinu u ishrani predstavljala bi, međutim, zvučno obogaćena hrana. Nedavno sprovedene studije na Univerzitetu Oxford ustanovile su, recimo, da neki zvuci čine da nam hrana djeluje slađe, dok eksperimenti provođeni u restoranima koji služe plodove mora potvrđuju da je hrana služena uz zvuke mora posjetiocima djelovala svježije, baš kao i grickalice čije kesice šuškaju na specifičan način.

Ova vrsta eksperimenata je tek u povoju, ali otvara prilično široke mogućnosti: recimo da se višak šećera u hrani zamjeni zvucima koji bi činili da nam djeluje slađe, ili da se na pakovanjima hrane štampaju liste melodija uz čije slušanje bi imala najbolji ukus.

(Blic.rs, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)