Jedan ured javnog bilježnika registriran u Sarajevu, na primjer, za godinu je zaradio nevjerovatnu 404.131 marku.

Jedino je jedan ured javnog bilježnika u Unsko-sanskom kantonu u prošlu godinu ušao s minusom od 16.983 marke. I dok su se u kuloarima šapatom ispredale priče o basnoslovnim brojkama koje obrću javni bilježnici, uglavnom zahvaljujući monopolističkom položaju pojedinaca iz ove branše, malo je onih koji su predlagali konkretna rješenja da se u ovu oblast uvede više reda i nekim drugima omogući zaraditi.

Izmjenama i dopunama Zakona o javnim bilježnicima u FBiH, koje je u parlamentarnu proceduru prošlog mjeseca uputio Mirza Ustamujić, zastupnik SBB-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, trebao bi se konačno ukinuti monopol u ovoj oblasti te stati ukraj nelojalnoj konkurenciji, piše Dnevni list. Prema Ustamujiću, poznat je i stav Odvjetničke komore: nije problem u visini tarife javnih bilježnika jer njihov posao toliko vrijedi, nego je suština problema u obimu poslova koje javni bilježnici obavljaju, a to je upravo predviđeno novopredloženim zakonskim rješenjima.

- Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u činjenici da sadašnja konstrukcija člana 27.  Zakona o javnim bilježnicima, prema kojoj se broj javnih bilježnika i otvaranje ureda javnih bilježnika limitira na 20.000 stanovnika, stvara mogućnost za kvazimonopolski status javnih bilježnika koji imaju svoje urede i onemogućava rad većeg broja javnih bilježnika, a direktan produkt ovog zakonskog rješenja su i njihove enormne zarade. Nelojalna konkurencija se ogleda i u tome da služba javnih bilježnika prestaje kada javni bilježnik navrši 70 godina života, što idirektno onemogućava mlade ljude da ostvare svoje ambicije u ovoj oblasti, konstatirao je u svom prijedlogu Ustamujić.

Prihvaćanjem izmjene ovog zakona, smatra Ustamujić, pored umanjenja zarada ureda javnih bilježnika stvorila bi se mogućnost za zapošljavanje kako javnih bilježnika, tako i njihovih pomoćnika, stručnih savjetnika, što bi izravno uticalo na povećanje broja zaposlenih.

Po novom prijedlogu zakona na prijedlog rukovodioca kantonalnog tijela uprave nadležnog za poslove uprave, Vlada Kantona odredila bi broj potrebnih javnih bilježnika za područje kantona, kao i njihovo službeno sjedište.

Nakon formiranja Komore javnih bilježnika FBiH prilikom određivanja broja mjesta javnih bilježnika, kao i prilikom utvrđivanja službenih sjedišta trebalo bi se pribaviti i mišljenje Komore javnih bilježnika.

- Broj javnih bilježnika određivao bi se prema broju stanovnika koji žive na području kantona pri čemu bi se po pravilu umjesto na dosadašnjih 20.000 na svakih 10.000 stanovnika otvorilo jedno mjesto javnog bilježnika, a dvije ili tri općine koje imaju manji broj stanovnika od ovog broja mogu imati jednog javnog bilježnika, smatra Ustamujić.

Prema ovoj računici i ovim zakonskim rješenjem bilo bi otvoreno novih 150 ureda javnih bilježnika, odnosno stvorena mogućnost za otvaranje novih 1000 radnih mjesta.

(Indikator.ba/dg)