Međunarodna grupa naučnika pod vodstvom dr. Ann Powell s Kalifornijskog sveučilišta u Davisu u novom je broju prestižnog časopisa Science riješila taj misterij: krivac je slučajna genetska mutacija koja dovodi do uravnoteženog sazrijevanja paradajza. No ta je mutacija istodobno razlog zašto paradajz savršenog oblika i boje sadrže manje šećera, ugljikohidrata i karotenoida nego njihove verzije koje po sebi imaju žute i zelene kolutove, piše Jutarnji.hr.

- Ta je mutacija prisutna u gotovo svim modernim sortama paradajza. Sada, ipak, možemo reći kako je pokušaj da plod paradajza učinimo ljepšim smanjio razinu nekih važnih sastojaka koji su povezani s okusom - izjavio je za New York Times dr. Harry Klee, istraživač rajčica sa Sveučilišta Florida koji nije sudjelovao u ovoj studiji.

Ujednačeno sazrijevanje

Prirodno, paradajz neujednačeno sazrijeva, a njihov zreli plod nije jednolično crven, već može imati i krugove zelene i žućkaste boje. Međutim, prije sedamdesetak godina komercijalni su uzgajivači nabasali na prirodnu mutaciju koja dovodi do ujednačenog sazrijevanja ploda. Ta mutacija pokazala se jako važnom na tržištu paradajz, koje samo u SAD-u vrijedi dvije milijarde dolara godišnje, jer se pokazalo da potrošači preferiraju kupnju plodova jednolične crvene boje. Znanstvenicima je u posljednjih godinu dana pošlo za rukom da identificiraju gen odgovoran za ujednačeno zrenje paradajza.

Manje šećera i karotena

Istodobno, otkrili su da uslijed te mutacije plod rajčice ima 20 posto manje šećera te od 20 do 30 posto manje karotenoida. Stoga su ti lijepi plodovi prilično bezukusni.

- Ovo otkriće šansa je da se znanstvena spoznaja direktno prenese u realni svijet - rekla je dr. Powell. Istaknula je da se sada može razviti DNK test za otkrivanje mutacije jednoličnog sazrijevanja. On bi komercijalnim proizvođačima omogućio da na tržište plasiraju paradajz besprijekorne boje. Istodobno, taj bi test koristio i svim onim uzgajivačima aparadajza koji favoriziraju okus ploda, a ne njezinu jednoličnu boju.

(DEPO/BLIN/em)