Vozilo, popularno nazvano Curiosity (znatiželja), svojom tehnologijom daleko nadilazi sva slična prethodna, a među ostalim opremljeno je laserom i sofisticiranom mehaničkom rukom dužom od dva metra kojima će razbijati stijene na Crvenoj planeti.
Misija je stajala dvije i pol milijarde dolara, a trajat će 23 mjeseca. Nakon višegodišnjih odgoda i povećanja troškova za oko milijardu dolara, NASA se nada da će Mars Science Laboratory (kako se službeno zove) konačno stići do Crvene planete i na njoj otkriti ključne znanstvene podatke o sastavu njenog tla. Jedno od najvažnijih pitanja na koja bi trebao odgovoriti je 'postoji li život na Marsu', odnosno, riječima agencije, 'postoje li u području slijetanja i jesu li ikada postojali uvjeti povoljni za život mikroba'.
Ako sve bude kako treba, najambicioznija međuplanetarna misija svih vremena rover Curiosity na Mars bi trebao sletjeti 6. augusta 2012. i na njemu provesti jednu marsovsku godinu, odnosno 98 zemaljskih sedmica. Na dan će prelaziti do 200 metara, a njegova će kamera kontrolorima na Zemlji omogućiti da odabiru najzanimljivija mjesta za istraživanje i najbolje prolaze za kretanje. Iako mu se konstrukcija temelji na ranijim, već provjerenim roverima, Curiosity je opremljen sa 10 puta moćnijim znanstvenim instrumentima. Njegov laser moći će ispariti stijene s udaljenosti od sedam metara kako bi spektrometar na temelju analiza para utvrdio njihov sastav.
Stručnjaci su za mjesto slijetanja odabrali krater Gale jer bi u njemu moglo biti naslaga koje je nanijela voda. U blizini se nalazi i planina koja je također bogata materijalima koji se formiraju u vodi.
Rover će se spustiti na padobranu i usporiti raketnim potisnicima.
Najvažniji ciljevi misije
Nova misija trebala bi utvrditi je li život ikada postojao na Crvenoj planeti. Laboratorij će također istraživati njenu klimu, geologiju i pripremiti put za dolazak ljudi na Mars. Pokušat će pronaći i analizirati organske tvari i druge hemijske blokove života među kojima i ugljik, vodik, dušik, kisik, fosfor i sumpor. Tragat će za eventualnim biološkim procesima, istraživati evoluciju planete u protekle četiri milijarde godina, ucrtat će u karte mjesta na kojima pronađe vodu i ugljični dioksid, te izmjeriti razine zračenja sa Sunca i iz svemira.
(Tportal.hr, DEPO PORTAL/md)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook