Ljudi koji žive sakupljačkim i lovačkim životom imaju dužu i užu čeljust. Način na koji čeljust radi utječe na njezin razvoj, pa su tako u poljoprivrednim društvima jeli mekšu i kuhanu hranu, a u lovačkim neprerađenu i sirovu hranu.

- Odmak od lovačkog načina života i okretanje poljoprivredi rezultiralo je promjenom u anatomiji naših lica i čeljusti - ističe voditeljica istraživanja, antropologinja Noreen von Cramon-Taubadel.

Rezultati istraživanja objašnjavaju zašto ima toliko odstupanja u zubima kod postindustrijske populacije. Čeljust modernog čovjeka je puno kraća nego je bila u prošlosti i zato nije dovoljno velika za sve zube, pa među drugim problemima, se javlja i problem umnjaka, za kojeg jednostavno nema mjesta.

Najvjerojatnije je to razlog zašto umnjak toliko boli, objašnjava von Cramon-Taubadel.

(24sata.hr/DEPO PORTAL/em)