Kada Hrvatska prvog jula 2013. postane članica EU, njene granice sa Slovenijom i Mađarskom postat će beznačajne. Međutim, onda će njene druge granice (sa Srbijom, Crnom Gorom i Bosnom) postati vanjske granice EU.

Dvije od tih granica nisu previše bitne: granica Srbije sa Hrvatskom je relativno kratka, a crnogorska je mala. Kada te zemlje budu izvozile mliječne proizvode, jaja i meso (uključujući srpski specijalitet - svinjetinu), sve one će imati pečat Europske agencije za standarde hrane, koja će ocijeniti ispunjavaju li njihovi proizvodi uvjete za izvoz u uniju.

Bosna je druga priča. Niko se ne može složiti što je čiji zadatak. Republika Srpska stalno zahtijeva da praktično sve bude odrađeno na razini „entiteta“, dok Bošnjaci žele da se to riješi na državnoj razini.

Prihodi od poljoprivrede u Bosni čine otprilike 10 posto BDP-a, u odnosu na samo dva posto – koliko je prosjek u EU. Međutim, Bosna nema ministarstvo poljoprivrede, a kamoli agencije neophodne da se ovjeri izvoz. Ukoliko se nešto vrlo brzo ne promijeni, značajan izvoz bosanskih mliječnih proizvoda, mesa i jaja u Hrvatsku morat će prestati kada se ona pridruži EU

Zato, ukoliko se nešto vrlo brzo ne promijeni, značajan izvoz bosanskih mliječnih proizvoda, mesa i jaja u Hrvatsku morat će prestati kada se ona pridruži EU. Hrvatski dužnosnici se ne sekiraju oko toga. Jedan mi je otvoreno rekao da bi se Bosanci „trebali sabrati“.

Još gore, od jula 2013. samo dva prelaza na 1.010 km granice bit će opremljeni za kontrolu izvoza prehrambenih proizvoda. To će biti teško za mnoge male proizvođače: dodatni troškovi transporta bi mogli uništiti njihove poslove.

Hrvati su svjesni tog problema. Dug put do graničnih prelaza pogodit će i njihov izvoz u Bosnu. Oni se nadaju da će od novca EU nakon 2013. otvoriti nove prelaze.

Drugi problem javit će se u Neumu, na Jadranu. Ovaj mali grad je jedini izlaz Bosne na more. Nalazi se na kraju jednog malenog dijela zemlje koji dijeli Hrvatsku. Problem ne potiče od nekih podjela u prošlom vijeku, već od 1699. kada je Bosna bila dio Otomanskog carstva. Za sad, kako su i Bosna i Hrvatska članice Centralnoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA), ovo nije preveliki problem, pošto automobili i kamioni nesmetano prelaze.

Međutim, on može nastati u vrijeme ljetnih gužvi, i kao što kaže hrvatski istoričar Ivo Banac, motivirani hrvatski carinici – koji se već pripremaju za pristupanje EU - započeli su s ispitivanjem kako bi bili sigurni da ste sir u vašim automobilima zaista kupili sa druge strane Neuma, ne u samom Neumu. I to usprkos činjenici da male količine za ličnu upotrebu ne podliježu pravilima EU.

Stvari će postati kompliciranije za kamione 2013. Kako će dva dijela granice na Jadranu biti vanjske granice EU, kamioni će gubiti vrijeme i novac da bi dobili carinske pečate na jednoj strani i onda nekoliko kilometara kasnije opet, kada budu ponovo ulazili u EU, ili će im biti potrebno isto toliko vremena da feribotom zaobiđu Neum.

Šefica Odbora za europske integracije u Hrvatskom saboru Vesna Pusić, za koju se uveliko očekuje da nakon izbora 4. decembra postane ministrica vanjskih poslova, tvrdi da je jedna od ideja da se tamošnji put pretvori u autoput i da se na njegovim izlazima vrše granične kontrole, što bi omogućilo automobilima i kamionima da nesmetano prolaze od jednog dijela Hrvatske do drugog.

Neobično je to što su gotovo svi ljudi koji žive u Neumu bosanski Hrvati. Kako gotovo svi bosanski Hrvati imaju hrvatske pasoše to znači da će gotovo svi oni, iako žive izvan EU, od jula 2013. biti građani članice EU. Oni će onda imati prava unutar EU, na primjer kada je u pitanju zaposlenje.

Međutim, bosanski Srbi i Bošnjaci neće imati takve privilegije. Stoga bi se bosanski Srbi i Bošnjaci mogli osjećati kao da su građani drugog reda u odnosu na Hrvate. Neobično je to što su gotovo svi ljudi koji žive u Neumu bosanski Hrvati

To bi moglo natjerati Bosance da promijene rigidne političke stavove i da se brzo dogovore ko je zadužen za standarde o sigurnosti hrane za izvoz. Također bi mogli početi raditi s Hrvatima na graničnom prometu.

Ako ne, barem će Rat jajima pokazati običnim ljudima kakve su posljedice neuspjeha njihovih lidera da rade za njihove interese. Zaista, možda će, nakon što bankrotiraju, mali bosanski farmeri gađati svoje lidere pokvarenim jajima.

Economist/DEPO PORTAL/a.k.