Šef pregovaračkog tima Borislav Stefanović mogao bi na novu rundu pregovora u ponedeljak u Brisel da ode bez saglasnosti Vlade za postignuti dogovor o katastru. Vlasti je ostalo da usvoji uredbu o integrisanom upravljanju granicom i carinom, o slobodi kretanja i katastru, a bez kojih dogovori iz Brisela ne mogu da počnu da se primjenjuju.

 - Pitanje katastra još nije stiglo na dnevni red i ne zna se kada će - kaže za „Blic“ šef Vladine informativne službe Milivoje Mihajlović.
 
Međutim, za rješenje postignuto tokom pregovora u Briselu već postoji negativno mišljenje srbijanskog Ministarstva za spoljne poslove, kojem pregovarački tim podnosi izvještaje. Izvještaj je radilo Odeljenje za međunarodne pravne poslove i glavni pravni savjetnik. Prema ocjeni iznijetoj na četiri strane, uredba o katastru u sporazumu iz Brisela je problematična.

Prema saznanjima „Blica“, u mišljenju stoji da „postignuti aranžmani u oblasti katastra nisu u skladu sa Ustavom, zakonskim rešenjima i relevantnim dokumentima“.

- Najspornije je, a sadržano je i u mišljenju stručnjaka Vlade, to što uvođenje Vrhovnog suda Kosova kao pravne instance implicitno priznaje nezavisnost Kosova - kaže izvor „Blica“ iz Vlade.

Ministarstvo spoljnih poslova u izveštaju Vladi, pozivajući se na mišljenje pravnog savetnika,navodi da nije u mogućnosti da da pozitivno mišljenje za donošenje uredbe.

„Blic“ je imao uvid u sporazum iz Brisela o katastru i propratno pismo pregovaračkog tima. U sporazumu pod tačkom šest stoji da će „prvi stepen mehanizma za donošenje sudskih odluka obavljati komisija sastavljena od međunarodnih i stručnjaka za katastar sa Kosova“.

Kako se dodaje, većinu stručnjaka će imenovati specijalni predstavnik EU.

 U sporazumu se ne pominju zastupljenost srpske zajednice u bilo kom tijelu koje treba da odlučuje u slučajevima mogućih tužbi, žalbi, ispravljanja grešaka oko zemljišta.

Stefanović tvrdi drugačije.
 
- Nije tačno da ne postoje naši predstavnici u prvostepenom mehanizmu. U drugom stepenu su kosovski predstavnici, a tek u trećem međunarodni panel sudija - kaže Stefanović.
 
Na pitanje „Blica“ zašto se onda nigdje ne vidi da je srpska strana dio procesa, Stefanović kaže: „Znam da je nejasno, ali to je zato što se previše čita tumačenje prištinske strane“.

- Predstavnici Srba biće u prvostepenoj komisiji koja ima najviše posla - tvrdi Stefanović.
 
On tvrdi i da postoje tri instance kojima oštećeni mogu da se obrate iako u sporazumu postoje samo dvije. Druga je Vrhovni sud Kosova i u sporazumu pod tačkom sedam stoji da će Vrhovni sud Kosova djelovati kao drugostepeno, žalbeno telo. Odluke Vrhovnog suda Kosova će donositi sudsko vijeće u kome će međunarodne sudije predstavljati većinu i te odluke će biti konačne i izvršne.

- Vrhovni sud Kosova ne znači priznavanje Kosova, a srpska strana nije mogla da insistira na Vrhovnom sudu Srbije, jer je jasno da Priština to ne bi prihvatila - kaže Stefanović.
 
U izvještaju pregovaračkog tima od 2. septembra koja je dostavljena Vladi, kao posljednji dio navedeno je da je EU preuzela na sebe obavezu davanja političkih garancija za sprovođenje sporazuma, i to onih stavova oko kojih se strane nisu složile, pa otuda nisu unijete u tekst. Stefanović ističe da je Vlada upoznata koji su to stavovi i tvrdi da se radi o tome „da mi ne priznajemo Vrhovni sud, da želimo da se apsolutno svi predmeti procesuiraju, da naši građani, privreda i Crkva ostvaruju prava“.

(Blic.rs/DEPO PORTAL/em)