Bitka za Vukovar, u kojoj su, po podacima vukovarske bolnice, do sloma obrane grada 18. novembra 1991. ubijena ili poginula 1.624 branitelja i civila te ranjeno njih više od 2.500, počela je 25. avgusta, kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na Vukovar.

Opkoljeni grad branilo je oko 1.800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu Hrvatske vojske. Obrana grada slomljena je 18. novembra 1991. godine. U srpske koncentracijske logore, nakon sloma obrane grada, odvedeno je više od sedam hiljada zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata nalazi se još 306 hrvatskih branitelja i civila s vukovarskog područja.

Od 1999. godine odlukom Hrvatskoga sabora 18. novembar se obilježava kao Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. Središnji program, nazvan 'Hrabri ljudi', što je i geslo ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine započet će u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće županijske bolnice. Programu će nazočiti predsjednik Republike Ivo Josipović i predsjednica Vlade Jadranka Kosor i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić.

Isti dan obilježava se i obljetnica stradanja u Škabrnji. Prvi dan srpske okupacije 18. novembra 1991. godine ubijena su 43 škabrnjska civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su idućih dana. Tokom višegodišnje okupacije sve do oslobođenja u 'Oluji' 1995. broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86. Još šestero mještana poginulo je nakon rata od zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. U Škabrnji nema nijedne obitelji u kojoj neko od najmilijih nije stradao.

(Dnevnik.hr, DEPO PORTAL/eb)