"Nijedan segment u radu Suda BiH ne može da se izdvoji i da se kaže da postoji nešto u njemu zbog čega bi on trebalo da opstane", rekao je Selman za "Glas Srpske".

On je rekao da je Sud BiH organizovan na način koji nije poznat nigdje u svijetu, dok predsjednik Suda ima ovlašćenja kakva niko nema. "Ove institucije ne rade ono zbog čega su osnovane, a to su pitanja ratnih zločina i druga krivična djela koja propisuje Krivični zakon BiH", dodao je Selman.

Tokom strukturalnog dijaloga, kaže Selman, mora biti riješeno pitanje postojanja ovih institucija i ako se postigne saglasnost onda je RS voljna da se u skladu sa Dejtonom potpiše sporazum sa Federacijom BiH o njihovom osnivanju na nivou BiH.

Prema saznanjima delegacije RS, kaže Selman, Federacija BiH je ovlastila VSTS i Ministarstvo pravde BiH da ih zastupaju, što nije u skladu s Ustavom, jer ne može niko svojim aktom ili određenom dopisom biti saglasan sa određenim pozicijama koje će neko drugi zastupati u njegovo ime.

 "Prilikom otvaranja dijaloga postavićemo pitanje da li i ko može da učestvuje u pregovorima i u čije ime. Sačekaćemo da vidimo da li će FBiH učestvovati, jer ako nema njih, onda je dijalog sporan zbog nadležnosti koje taj entitet ima", rekao je Selman i dodao da je organizacija drugog sastanka neprimjerena, jer se još ne zna ko je domaćin i organizator.

On je naveo da je delegacija Srpske stavila primjedbu i na nacrt dnevnog reda sastanka, jer ne želi da se u dijalogu razgovara o perifernim pitanjima. "Dijalog je otvoren zbog Suda i Tužilaštva BiH, a na dnevni red se stavljaju pitanja koja su suštinski riješena kroz Strategiju pravde u BiH 2008-2012. godine i mi ta pitanja razmatramo svakih šest mjeseci na konferenciji ministara pravde. To ne može da bude predmet strukturalnog dijaloga", rekao je Selman.

Selman je ocijenio da će preporuke Evropske komisije nakon drugog sastanka biti konkretnije i da bi trebalo da ukažu na nefunkcionisanje Suda i Tužilaštva BiH po sadašnjim principima. "Takođe bi trebalo da preporuče da se dio apelacione nadležnosti Ustavnog suda BiH svede u okvire koji održavaju ostvarivanje osnovnih ljudskih prava, prema međunarodnim konvencijama, ne upuštajući se u meritum određenih presuda pravosudnih institucija entiteta. Osim toga jedna od preporuka trebalo bi da bude i da se rad Ustavnog suda BiH uredi zakonom, a ne da radi na osnovu internih pravila", rekao je Selman.

(SRNA/em)