To je dio predsjednikovog prijedloga paketa za smanjenje deficita u istom periodu, u iznosu od tri hiljade milijardi dolara, kome se republikanci najžešće protive.

Na njihove primjedbe koje su unaprijed uputili, Obama je odgovorio da se dovođenje budžeta u red ne može izvesti samo smanjenjima troškova, već i povećanjima prihoda.

Novim prijedlogom predsjednika SAD-a daje se finansijsko pokriće njegove inicijative za otvaranje novih radnih mjesta, koji je izložio početkom septembra.

Taj plan, vrijedan oko 447 milijadi dolara, predviđa podsticaje za poslodavce, proširenje beneficija za nezaposlene i nove državne investicije u infrastrukturu.

Obama je podsjetio da su u prethodnoj deceniji smanjenja poreza, dva velika rata i recesija, pretvorili veliki američki suficit u težak deficit.

Budžet ne može da se balansira samo na leđima srednje klase i siromašnih, istakao je Obama i dodao da to nije objava klasnog rata, već ono što mora da se uradi.

Prema njegovim riječima, u prijedlogu su smanjenja troškova pokrivena sa dva puta većim uštedama.

- Neću prihvatiti plan koji sav teret prebacuje na obične Amerikance i stavit ću veto na svaki jednostrani plan, dodao je Obama.

Zvaničnici administracije su ranije objavili da će Obamin plan značiti da se porezi za one koji zarađuju više od milion dolara godišnje, izjednače po stopi sa srednjom klasom.

Te mjere će se odnositi na oko 450.000 Amerikanaca, odnosno 0,3 posto poreskih obveznika.

U okviru iste reforme poreza, Obamin plan predviđa da 800 milijardi u narednoj deceniji stigne od prestanka važenja poreskih olakšica za Amerikance koji zarađuju više od 200.000 dolara godišnje, odnosno 250.000 za bračne parove.

Taj prijedlog već je nazvan Buffettovo pravilo, po Warrenu Buffettu, milijarderu koji je u više navrata kritikovao postojeći poreski sistem u kome najbogatiji građani plaćaju srazmjerno manje od pripadnika srednje klase, jer se prihodi od investicija oporezuju po nižoj stopi plate.

Isti plan predlaže i oko 580 milijardi ušteda u programima za koja se sredstva automatski izdvajaju iz budžeta bez odobrenja Kongresa, a u koje spadaju izdvajanja za zdravstvenu zaštitu starijih građana, gdje se planira ušteda od 248 milijardi, kao i za one s niskim prihodima (71 milijarde), zatim subvencije za farmere i beneficije vladinih službenika.

Još oko 1,1 hiljada milijardi ušteda stići će od manjih američkih ratnih angažmana, prije svega u Iraku i Afganistanu, a predviđa se da bi se zbog nižih kamatnih stopa dug smanjio za 430 milijardi dolara.

Obaminim prijedlozima američki državni dug trebalo bi da bude smanjen za četiri hiljade milijardi dolara u narednih 10 godina.

(Fena/md)