Godišnji indeks izgleda djeteta da doživi pet godina jasno pokazuje da zemlje koje imaju bolje školovano zdravstveno osoblje imaju manju stopu smrtnosti djece. S druge strane, postotak smrtnosti djece do pet godina raste u zemljama gdje je zdravstvena njega nedostupna, piše u izvještaju.

Švajcarska, koja zauzima prvo mjesto, slijede Finska, Irska, Norveška, Bjelorusija, Danska, Švedska, Kuba, Uzbekistan i Njemačka. Među prvih 20 zemlja sa najboljom zdravstvenom njegom za djecu su i Rusija, Francuska, Češka, Velika Britanija, Sjedinjene Države, Kazahstan, Australija, Novi Zeland i Litva.

Hrvatska je na 36. mjestu, a u regiji su ispred nje Slovenija i Italija (21. i 22.), Slovačka (25.) te Austrija i Mađarska na 26. mjestu.

Od bivših jugoslavenskih republika Makedonija je 44., Crna Gora 51., Srbija 54., a Bosna i Hercegovina na 63. mjestu, prenosi Hina.

Dno liste, među 20 država sa najlošijom zdravstvenom njegom za djecu, zauzelo je 13 afričkih zemalja u kojima je nešto više od dva zdravstvena radnika na hiljadu stanovnika. Ispred Čada su Somalija, Laos, Etiopija i Nigerija.

Analiza se temelji na tri pokazatelja - broju doktora, bolničara, babica i drugih zdravstvenih radnika na 1.000 stanovnika; broju djece cijepljene protiv difterije, tetanusa i pertusisa (hripavac) i broju babica prisutnih pri porodu.

Svijetu nedostaje više od 3,5 miliona doktora, bolničara i babica te zdravstvenih radnika.

Bez školovanih zdravstvenih radnika nemoguće je vakcinisati i propisati lijek, te ženama na porodu osigurati valjanu njegu.

U zemljama sa hroničnim manjkom zdravstvenih radnika bolesti poput upale pluća i dijareje, koje se inače mogu jednostavno liječiti, postaju smrtonosne, zaključuje izvještaj.


(Hina, Blin/đk)