Foto: Damir Miljević (ekonomista)

Bh. vlast šuti. Banke šute. Ispaštaju građani koji su, ni krivi ni dužni, prije nekoliko godina podigli mahom stambene kredite u ovoj valuti, zbog čega su im rate skoro pa udvostručene.

Balon-krediti

Stručnjaci upozoravaju da je vrijednost franka ovog puta porasla zbog krize u Italiji i Grčkoj. Da je vrijednost ove valute precijenjena, smatraju i u švajcarskoj narodnoj banci (SNB), iz koje su juče upozorili da trenutna snaga franka prijeti razvoju ekonomije i povećava negativne rizike stabilnosti cijena u Švajcarskoj.

Iz SNB-a najavljuju da će poduzeti mjere protiv jakog švajcarskog franka te su odlučili kako će ciljani nivo tromjesečnog LIBOR-a (Londonska međubankovna ponudbena kamatna stopa) dovesti što bliže nuli. Uz to, znatno će povećati ponudu švajcarskog franka na finansijskim tržištima u sljedećih nekoliko dana, a planiraju podići i bankarske depozite pri SNB-u sa sadašnjih 30 milijardi na 80 milijardi franaka.

Ne čekajući na Švajcarce , Hrvatska je, za razliku od BiH, čiji su zvaničnici na godišnjim odmorima, odlučila još jednom pomoći svojim građanima, nakon što je nedavno uvela mogućnost reprograma duga. Tim povodom juče je u Ministarstvu finansija Hrvatske održan sastanak s predstavnicima najvećih banaka, a rezultati će biti naknadno saopšteni.

U planu je nekoliko rješenja. Jedno od njih su "balon-krediti" ili krediti s ostatkom vrijednosti kod kojih se povrat dijela iznosa kredita odgađa za sam kraj otplate. Prema toj ideji, dužnici bi sada otplaćivali rate prema nižem kursu franka, a razlika bi se knjižila i ukamaćivala do trenutka dok švajcarski franak ne padne ili do isteka roka otplate.

No, ekonomski analitičar Damir Miljević smatra da pametnog rješenja ustvari nema. On očekuje da će švajcarski franak početi padati u narednih tri do šest mjeseci.

Ne mogu izdržati

"Švajcarska ekonomija jednostavno ne može izdržati ovoliki rast franka. Oni to sami ne mogu riješiti, jer se radi o maloj ekonomiji. Treba vremena za reakciju. Nakon dogovora u SAD, franak je nastavio rasti, jer ljudi više ne vjeruju dogovorima, nego realizacijama" - smatra Miljević.

Indolentnost bh. vlasti Miljevića uopšte ne iznenađuje. On upozorava da domaću vlast ne interesira ni ekonomija, ni privreda, ni građani. Interesira je, kaže, samo budžet, tačnije ono što je od njega ostalo.

Zašto raste franak

Stručnjaci upozoravaju da svaka loša vijest iz Grčke, Italije, Španije ili Portugala podiže vrijednost kursa franka u odnosu na euro.

Kapital, naime, na svaki znak finansijske nesigurnosti i vijesti o problemima s finansiranjem dugova bježi u sigurne luke kakve su franak i zlato, kojima onda cijene rastu. Taj val prelijeva se i na ostale zemlje, pa i BiH, čija je valuta vezana uz euro.

Franak pao za 2,1 posto

Nakon jučerašnjeg saopštenja iz švajcarske banke, franak je odmah pao za 2,1 posto u odnosu na euro i oko jedan posto u odnosu na dolar.

Iz Centralne banke BiH kazali su za Dnevni avaz da će pad franka na kursnim listama u BiH biti evidentiran već danas, jer se podaci s Evropske centralne banke uzimaju svakog dana u 14.30 sati.

Varijante koje predlažu Hrvati

U Hrvatskoj su predložili još četiri varijante kojima bi se moglo pomoći građanima s kreditima u švajcarskim francima: zamrzavanje kursa na račun banke, konverzija kredita iz franka u euro, ukidanje valutne klauzule i umanjenje kamata.


(Dnevni avaz, Blin/đk)