„Ukoliko nastavimo sadašnjim putem, sve veći dug koštaće nas radnih mjesta i nanijeće veliku štetu privredi“, rekao je predsjednik Obama i istovremeno pozvao građane da izvrše pritisak na kongresmene kako bi se dogovorili. „Ako želite uravnoteženi pristup kako bi se smanjio deficit, recite to svojim predstavnicima u Kongresu“, rekao je Obama u govoru koji je sinoć uživo prenosila televizija. Predsjednik SAD je, inače, uvjeren da je kompromis još moguć.

Nedjelju dana do bankrotstva?

Ukoliko do idućeg četvrtka ne bude postignut dogovor o tome da vlada može da se zadužuje iznad sadašnje zakonske granice od 14,3 biliona dolara, ona više neće moći da plaća račune. Na kocki je i vrhunski rejting AAA koje SAD imaju na tržištu kredita. Republikanci, koji su u većini u Predstavničkom domu, odlučno se protive namjeri demokrata da povećaju poreze onima koji bolje zarađuju. Demokrate, koje su u većini u drugom domu, Senatu, po svaku cijenu nastoje da spriječe drastične mjere štednje u sistemu socijalne zaštite, što republikanci vide kao put ka uravnoteženju budžeta.

Predsjednik Predstavničkog doma, republikanac Džon Bener, optužio je Obamu da od Kongresa želi blanko ček. „Od toga jednostavno nema ništa“, rekao je Bener. Obama je više puta upozoravao da je potreban uravnoteženi pristup „ali u Vašingtonu to znači mi više trošimo, vi više plaćate“, rekao je političar republikanaca.

Dubok jaz između stranaka

Bener predlaže plan prema kome se podizanje granice zaduženja vlade povezuje sa uštedama u dvije etape. To je Obama već više puta odbio. Bijela kuća podržava prijedlog koji je iznio predsjednik Senata, demokrata Hari Rid. Prema tom prijedlogu granica zaduženja bila bi podignuta jednim potezom, mada bi i taj potez bio povezan sa mjerama štednje.

Benerovim planom predviđena je ušteda od bilion 200 milijardi dolara tokom deset godina uz povećanje granice zaduženja za bilion dolara. Početkom iduće godine Kongres bi donio odluku o novim mjerama štednje u visini od najmanje bilion 800 milijardi dolara. Poslije toga granica zaduženja bila bi podignuta još za bilion 600 milijardi.

Početak predizborne borbe?

Nasuprot tome, Rid predlaže uštedu od dva biliona 700 milijardi dolara i podizanje granice zaduženja u jednom potezu i za period poslije 2012. godine. Time bi se izbjegao spor o visini zaduženja u idućoj, izbornoj godini. Predsjednički izbori su u novembru 2012. godine. Planom štednje demokrata predviđene su uštede zahvaljujući povlačenju američkih vojnika iz Avganistana i Iraka. Ne pominju se smanjivanja socijalnih prava, na čemu insistiraju republikanci, ali se ne pominje ni povećanje poreza na čemu su do sada insistirale demokrate.

Bener kaže da je plan demokrata „pun trikova“, dok je Rid upozorio da je prijedlog republikanaca u Senatu unapred „pokojni“.

(DW, Blin/đk)