Kada je u septembru 2009. godine naša zemlja usvojila Strategiju za borbu protiv korupcije 2009-2014, time je ostvarila izvjestan pomak u borbi protiv ove opake bolesti bh. društva, bar formalno ispunjavajući dio obaveza koje nameće politika iz Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije, ali i uslova koje je pred BiH postavila Evropska unija. Konkretno, obaveze  Evropskog partnerstva i Mape puta za liberalizaciju viznog režima.

Opšti cilj Strategije za borbu protiv korupcije je „smanjenje nivoa korupcije, izrada strateškog okvira i zajedničkih standarda koji će se koristiti u BiH, te jačanje povjerenja u institucije vlasti na svim nivoima.“  U međuvremenu donesen je zakon i uspostavljena Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, čiji je zadatak da u entitetima i Brčko distriktu razvije strategiju za borbu protiv ove duboko ukorijenjene pojave, a u skladu sa opštim principima koji su izloženi u državnoj Strategiji za borbu protiv korupcije. Novouspostavljena Agencija bi prevashodno trebala imati preventivnu, edukativnu i koordinacijsku ulogu, te ulogu kreatora politike prevencije, praćenja njene provedbe, kao i aktivnu ulogu u vođenju baza podataka i statističkom praćenju stanja i trendova korupcije.

Sa Strategijom za borbu protiv korupcije 60% je upoznalo institucije; 20% navodi da nije upoznalo institucije sa ovom Strategijom, dok  20% ispitanika uopšte nije dalo odgovor na ovo pitanje

U praksi to znači, između ostalog, da svako državno, entitetsko i kantonalno ministarstva, te druge javne institucije na svim nivoima vlasti u BiH, trebaju izraditi vlastite antikorupcijske akcione planove i aktivno se uključiti u provedbu Strategije. To dalje znači da se njihovim klijentima i službenicima mora omogućiti da prijave svaki čin korupcije čiji su bili svjedoci ili, pak, žrtve, i da u tom smislu budu zakonodavno-pravno zaštićeni od bilo kakvih naknadnih sankcija ili posljedica. U tom smislu predviđene su brojne mjere, od uvođenja elektronske vlade i elektronskog upravljanja, istraživanja korupcije u privatnom sektoru, edukacije i buđenja javne svijesti o ovom društvenom problemu. Strategijom za borbu protiv korupcije je čak predviđeno i organizovanje specijalnih programe obuke za uposlenike Agencije, ali i za tužioce i sudije.

Međutim, osim što je u BiH, kako navedosmo na početku ovog teksta, usvojena Strategiju za borbu protiv korupcije i uspostavljena agencija za njenu provedbu, ništa drugo nije učinjeno. Zašto? Iz vrlo jednostavnog razloga - nedostatka interesa, pa samim tim i razvijanja mehanizama prinude i kontrole na relaciji država-entiteti-kantoni. Svi ovi razlozi, kao i nedostatak finansijskih sredstava i nemogućnost praćenja implementacije strategije, samo su neki od problema koji i te kako koče uspješno provođenje antikorupcijske akcije.

Iako su upoznati sa Strategijom za borbu protiv korupcije, većina ispitanika navelo je da nisu napravili neka posebna uputstva ili smjernice kako da se implementiraju obaveze koje proističu iz Strategije za borbu protiv korupcije (60% ispitanika), dok 20% navodi da su takva uputstva već napravili. Ostalih 20% ispitanika nije dalo odgovor

Stoga će Transparency International BiH, kao pokretač i aktivni učesnik u sprovođenju Strategije, insistirati na usvajanju odgovarajućih strategija na svim nivoima vlasti u BiH, osiguranju finansijska sredstava za provedbu nephodnih aktivnosti po tom pitanju, te na izradi akcionih planova za borbu protiv korupcije od strane svih zaduženih institucija.

Inače, u okviru Strategije za borbu protiv korupcije, kao glavna tijela za njenu provedbu, te kao  korisnici, izdvojeni su: Parlamentarna skupština BiH; Vijeće ministara BiH i državne institucije; Parlament Federacije BiH i Narodna skupština Republike Srpske; entitetske vlade i institucije; Skupština Brčko Distrikta; Vlada i institucije Brčko Distrikta; javna preduzeća i ustanove; političke stranke; univerziteti i druge obrazovne institucije; udruženja i institucije civilnog društva; građani; mediji; privatni sektor.

60% ispitanika odgovorilo je da nisu kreirali interni dokument u vidu plana djelovanja protiv korupcije, a sa mjerama koje proističu iz Strategije za borbu protiv korupcije, dok je takav plan do sada izradilo 20% ispitanika. 20% ispitanika nije dalo odgovor na ovo pitanje

Analiza prvog periodičnog izvještaja provedbe Strategije, koji je Transparency International BiH sačinio u okviru projekta Monitoring provođenja Strategije za borbu protiv korupcije 2009-2014, pokazuje krajnje nezadovoljavajuće rezultate, od nejasno formulisanih strateških ciljeva do nepostojanja plana da se iz budžeta u ovu svrhu izdvoje neophodna sredstva. Također, istraživabje je pokazalo i da naša zemlja uopće ne predviđa mehanizme subordinacije izmedju institucija na različitim nivoima vlasti, te da je krajnje nejasno preciziran način na koji će se vršiti monitoring implementacije strategije u pojedinim institucijama, što već ostavlja dovoljno prostora sumnji da se borba protiv korupcije u BiH uopće može sprovesti.

No, u međuvremenu dogodili su se izbori i bar djelimična promjena vrha države. Da li će nova vlast biti spremna da se bori protiv korupcije, ostaje da se vidi.  

Najviše ispitanika je za Strategiju za borbu protiv korupcije čulo iz medija, njih 32.7%, u Službenom glasniku o ovoj Strategiji je pročitalo 23.6% ispitanika, dok je u kreiranju iste učestvovalo 10.9% ispitanika. Na savjetovanjima, seminarima i okruglim stolovima o Strategiji za borbu protiv korupcije čulo je 9.1% ispitanika, a isto toliko ispitanika je za ovu strategiju čulo tako što su dobili obavještenja iz Vijeća ministara BiH. Od kolega sa posla i od pripadnika nevladinog sektora za strategiju je čulo po 1.8% ispitanika

Detaljne rezultate istraživanja upoznatosti bh. institucija sa Strategijom za borbu protiv korupcije 2009-2014, kao i grafičke prikaze istih možete pročitati OVDJE.