Vlada je mogla da spriječi nerede, ali policiji nije bilo naređeno da adekvatno reaguje, rekao je Jusufspahić, svjedočeći na suđenju optuženima za učešće u paljenju beogradske džamije.

On je ocjenio da su "neredi usmjereni na džamiju bili organizovani", navodeći da su poslije tog događaja u dvorištu džamije našli mnogo "Zipovih" kanisterčića.

"Kašnjenje policije i vatrogasaca bilo je sinhronizovano", rekao je on ističući da nisu bile određene adekvatne snage koje su mogle da zaštite džamiju.

Prema njegovim rečima, pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) nisu zaštitili džamiju, a "vatrogasci su se sjetili da dođu tek kad ih je neko obavjestio da tu živi i Miroljub Labus".

Poslije nemira na Kosovu i slike koja je prikazivala čoveka kako čupa krst sa kupole crkve i paljenja džamije u Nišu moglo se pretpostaviti da će doći do nemira i u Beogradu, smatra muftija.

"Skup sa koga se krenulo na džamiju bio je ispred Vlade Srbije, i na njemu su govorili brojni političari, a prisustvovale su i estradne ličnosti Velja i Ceca", podsjetio je Jusufspahić.

On je opisao da je cijeli događaj ispred Bajrakli džamije gledao sa komšijskog prozora i da je tada čuo čovjeka koji je pozivao masu na nerede, pričajući u megafon.

"Tada nisam mogao da ga vidim, samo sam ga čuo, a kasnije pregledavanjem video snimaka vidio da je to (Aleksandar) Kristijan Golubović".
On je pozvao državu Srbiju da, kako je rekao, "prekine ovu farsu i da ne muči više ove ljude (optužene) ukoliko nisu bilu tu, a da prave počinioce otkrije".

"Snimci nereda postoje, hajde zajedno da ih pogledamo. Tražim da se pregledaju policijski snimci i da se završi ova farsa od suđenja", rekao je muftija.
Također je posvjedočio da ga je o neredima u džamiji obavjestio kućepazitelj tog hrama Dželepi Šani nešto poslije 21 sat.

On mu je u telefonskom razgovoru rekao da je članove islamske zajednice upozorio na evakuaciju komšija Rade Radisavljević, koji je jedan od okrivljenih u ovom postupku. Osim materijalne štete čija je procjena, kako je rekao, odrađena smiješno, veća je šteta, ocjenio je on, što se njegovom ocu od tog događaja zdravstveno stanje pogoršalo.

Za nerede u kojima je u noći između 17. i 18. marta 2004. godine zapaljenja Bajrali džamije sudi se grupi od 20 optuženih za krivično delo učestvovanje u grupi koja vrši krivično djelo.
Demonstranti su probili policijski kordon na uglu ulica kralja Petra i Gospodar Jevremove i uz povike "ubij Šiptara" provalili u dvorište džamije, razbili prozore i zapalili džamiju. U neredima je do temelja izgorjela i biblioteka sa više od 7.000 knjiga.

Tanjug/DEPO PORTAL/a.k.