Skup bi trebao uspostaviti mješovitu grupu na visokom nivou u koju bi uz predstavnike Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Francuske, tri države koje predvode vojnu intervenciju, trebali ući i izaslanici arapskih zemalja.

Ta bi grupa trebala politički upravljati međunarodnim odgovorom na krizu u Libiji, državi koja raspolaže najvećim ležištima nafte u Africi i 12. je svjetska izvoznice nafte. Francusku, Britaniju i SAD, vodeće u vojnoj intervenciji protiv Gadafija koja je počela zračnim napadima 19. marta, zastupat će njihovi ministri vanjskih poslova.

Na skupu koji počinje u 16 sati učestvuje i glavni sekretar UN-a Ban Ki-Moon te predsjednik Komisije Afričke unije Jean Ping. UN je odobrio provedbu zone zabrane leta nad Libijom rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 1970 (2011) i 1973 (2011), a njihovu provedbu podržala je i Arapska liga. Agencije prenosie dodaje da se upravo zbog turske zabrinutosti za civile u Libiji kasnilo s donošenjem sporazuma da NATO preuzme puno zapovjedništvo nad vojnom intervencijom.

Britanski ministar vanjskih poslova ponovio je u utorak da pukovnik Gadafi mora pred Međunarodnim kaznenim sudom (ICC) odgovarati za zločine protiv svog naroda, ali nije ipak isključio mogućnost egzila kako bi libijski vođa nakon 42 godine konačno otišao s vlasti.

Više od 450 migranata stiglo je na Siciliju u utorak iz Libije,prensi Fena. U grupi je bilo 128 žena i čine je uglavnom Eritrejci i Somalci, koji su ušli u talijanske vode na ribarskoj brodici koja se usidrila u blizini sicilijanske luke Pozzallo, prenosi Fena. Italija je u više navrata upozoravala da bi sukob u Libiji mogao dovesti do masovnog priliva izbjeglica i zatražila je pomoć od ostalih država članica Evropske unije.

(BLIN/DEPO/ds)