- U trenutku dok je Gadafi najavljivio da neće imati milosti prema sopstvenom narodu, nazivajući “pacovima” stanovnike Bengazija Sjedinjene Države i svijet “suočile su se izborom”, jer postojala je velika šansa da će u tom gradu od oko 700.000 stanovnika doći do masovnog ubijanja  – rekao je Barak Obama.

Bengazi konačno spašen

- Znali smo da ako budemo čekali još jedan dan, Bengazi, grad veličine Šarlota (Charlotte – u Sjevrnoj Karolini) – mogao je doživjeti masakr koji bi odjeknuo širom regiona i umrljao savjest svijeta - rekao je Obama.

Sumirajući što je sve učinjeno u proteklih mjesec dana od kada je započela oružana pobuna u Libiji, Obama je povukao istorijsku perspektivu, navodeći koliko je brzo medjunarodna zajednica ove 2011 reagovala protiv Gadafija, za razliku od zakasnjele NATO intervencije u BiH u ljeto 1995:

- Kad su ljudi bili brutalizirani u Bosni 1990-tih godina, međunarodnoj zajednici trebalo je više od godinu dana da intervenira sa vazdušnom silom zaštiti civile. Nama je trebalo 31 dan - rekao je Obama navodeći brzo uspostavljenje zone zabrane letenja nad Libijom, te efikasno pokretanutu intervenciju protiv Gadafija kako bi se implementirala rezolucija Vijeća sigurnosti “br.1973”, usvojena 17.marta u UN-u.

Obama je još rekao, kako bi UN izgubio na svom kredibilitetu, da nije došlo do ove vojne intervencije radi sprovođenja svih sankcionih odluka rezolucije, ali više nije navodio primjer BiH. Rekao je da bi to škodilo budućim diplomatskim akcijama UN-a, kad Svjetska organizacija bude morala intervenirati na drugim kriznim žarištima u svijetu.

Kao što je to Webpublicapress prethodno i najavila, pozivajući se na dobro obavještene izvore, ovakva istorijska usporedba sa Bosnom bila je očekivana u Obaminom obraćanju. Istoričari se slažu da se u slučaju Libije očiti radi i o “naučenim lekcijama” iz BiH. Obama je sugerisao, kako je učešće u ovoj intervenciji za Ameriku bilo jedna vrsta pitanja časti, jer su se sa time branile “američke vrijednosti”.

Ipak nacionalni interes

- Nije bilo u našem nacionalnom interesu da dozvolimo da se to dogodi. Ja nisam dozvolio da se to dogodi. I tako sam, prije devet dana, nakon konsultacija s liderima obje partije u Kongresu, autorizirao vojnu akciju da se zaustavi ubijanje civila i primjeni rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a br. 1973”, objasnio je Obama, dodajući:

“I tako vas večeras mogu izvjestiti da smo zaustavili Gadafijevo smrtonosno napredovanje”.

Najavljujući kako će u srijedu doći do promjene na komandnom vrhu vojne intervencije u Libiji, jer će zapovjedno mjesto od američkog generala preuzeti komandant NATO-a, (po svemu sudeći jedan kanadski general), Obama je naglasio kako “SAD nisu djelovale same u ovoj akciji”.

- Pridružila nam se jaka i rastuća koalicija. Ona ukljućuje najbliže saveznike – zemlje poput Velike Britanije, Francuske, Kanade, Danske, Norveške, Italije, Španije, Grčke i Turske -  rekao je Obama, dodajući toj listii i “arapske partnere” - Katar i UAE (Ujedinjene Arapske Emirate), “koji su izabrali da udovolje svojim odgovornostima da brane libijski narod”. Za prvu grupu saveznika, američki predsjednik je napomenuo da su “rame uz rame sa Amerikom već preko 40 godina”.

Moral i realne mogućnosti

Ne manje važno, Obama je u svom govoru djelimično odgovorio i na kritike, zašto su se SAD odlučile da pomognu samo Libiji, a ne recimo opoziciji u Bahreinu, u kojem tamošnji režim isto tako pokazuje brutalnost prema svojim sugradjanima:

- Tačno je da Amerika ne može da koristi našu vojsku gdje god se neka represija dogodi. I imajući u vidu toroškove i rizike intervencije, mi uvjek moramo mjeriti interese nasuprot potrebi akcije. Ali, to ne može biti argument da se nikad ne djeluje u ime onoga što je pravo -  poručio je Obama.

Govoreći u tom – moralnom kontekstu o Libiji, on je naglasio kako je Amerika ovaj put “imala jedinstvenu priliku da zaustavi nasilje”. Ta “prilika” se sastojala od međunarodnog mandata datog od strane Vijeća sigurnosti UN-a, široke koalicije spremne za akciju (od većine evropskih zemalja, za razliku recimo od BiH prema kojoj je Evropa od 1992 do 1995 ostala ambivalentna), te podršku Arapskih zemalja (Rezolucija Arapske lige), kao i apele libijskog naroda da im se priskoči u pomoć.

Obama je ujedno najavio da će državna tajnica Hilari Klinton već u utorak biti u Londonu, gdje će se po prvi puta sastati sa liderima libijskih pobunjenika.

(DNEVNI AVAZ/ds)