- Želim onima koji misle da je u BiH moguće stvoriti jednu naciju, Bosance, poručiti da je to nerealno - rekao je Tadić na panelu.

Istakavši da je očigledno da u BiH trenutno postoje neki specifični problemi i da ima razloga za zabrinutost, Tadić je rekao da će Srbija prihvatiti svako rješenje do koga dođu lideri u BiH, javlja dopisnik Srne iz Brisela.

Na pitanje da li je srpska politika kontradiktorna, s obzirom na to da se obilježava godišnjica NATO bombardovanja i održavaju zajedničke sjednice vlada Srbije i Republike Srpske, Tadić je odgovorio da će Srbija nastaviti da obilježava godišnjicu početka napada NATO.

- Naša zemlja je bombardovana, ginula su i djeca. Svaka normalna država bi to obilježavala i nastavićemo to da činimo - istakao je Tadić.

On je istakao da se na svakoj od sjednica vlada Srbije i RS podvlači da teritorijalni integritet BiH ne smije da dođe u pitanje, te poručio da Balkan ima Evropsku uniju kao zajedničku viziju.

- Budite sigurni da Srbija neće učiniti ništa što bi negativno uticalo na teritorijalni integritet BiH, kao ni Hrvatska. Mi smo garanti Dejtonskog sporazuma - rekao je Tadić.

- Nemamo uticaj kao u vrijeme Miloševića, baš to pokušavamo da izbjegnemo. Glavna stvar koju radimo vezano za Bosnu je da očuvamo integritet te zemlje. Potrebno je strpljenje i vrijeme da lideri u BiH nađu praktično rješenje - ukazao je Tadić.

On je ocijenio da je, osim očiglednog rezultata uspostavljanja mira, Dejtonski sporazum stabilizovao zemlju i tako stvorio temelj za njenu dalju izgradnju, te podsjetio da je saradnja Beograda i Banjaluke potpuno u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Govoreći o Kosovu, Tadić je naglasio da svaki dogovor po tom pitanju mora da počiva na realnosti na terenu a realnost je, prema njegovim riječima, da Albanci nikad neće prihvatiti suverenitet Srbije, kao što ni Srbi sa sjevera pokrajine nikad neće prihvatiti suverenitet Kosova.

Predsjednik Srbije je dodao da je zbog takve realnosti na Kosovu dijalog Beograd-Priština započeo tehničkim, praktičnim pitanjima koja bi trebalo da olakšaju svakodnevni život, kako bi se došlo do rješavanja težih pitanja.

Predsjednik Srbije je rekao da se Srbi na Kosovu ne osjećaju kao Kosovari već se i izjašnjavaju kao Srbi.  Na pitanje da li Beograd, kad razgovara sa Prištinom, vidi ispred sebe Kosovo ili SAD, Tadić je rekao da Beograd "vidi kosovske Albance, ali i uticaje".

- Moja namjera je da rešimo istorijski konflikt. Srbija pokušava da kompromisom reši istorijski problem između Srba i Albanaca koji je star 100 godina, da se ne bi desilo da jedna strana dobije sve, a druga sve da izgubi - poručio je Tadić.

Tadić je istakao da je pomirenje jedan od osnovnih uslova za napredak na Balkanu, a da je situacija po tom pitanju dobra i potpuno drugačija nego prije nekoliko godina, kao i da Balkan ima Evropsku uniju kao zajedničku viziju.

Crnogorski premijer Igor Lukšić saglasio se da postoji zajednička vizija i rekao da bi i Evropska unija trebalo da ima takvu viziju i da bi zemljama zapadnog Balkana trebalo da šalje i pozitivne signale, a ne samo zadatke.

Lukšić je rekao da bi otpočinjanje predpristupnih pregovora i sa Srbijom i sa Crnom Gorom samo motivisalo vlade obje države da urade više. Podsjetio da je region izgubio cijelu deceniju, pa sad mora da ide ''trčećim korakom'' u Evropsku uniju.

Zamjenik direktora za proširenje Stefan Sanino rekao je da u Evropskoj uniji nema zamora od proširenja, i da, iako postoje drugi prioriteti u ovom trenutku, to "ne znači da je Unija zaboravila na region".

Američki kongresmen Majkl Tarner uporedio je situaciju na Balkanu sa onom iz 1996. godine, kada je prvi put posjetio region i zaključio da je postignut ogroman napredak.

Briselski forum, koji organizuje nevladina organizacija Maršalov fond, svake godine okuplja veliki broj visokih svjetskih zvaničnika, a ove godine je održan šesti put.

Među 450 učesnika su i najviši zvaničnici EU - predsednik Evropskog savjeta Herman van Rompej, predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo, predsjednik Evropskog parlamenta Jerži Buzek, šefica diplomatije Ketrin Ešton, komesar za proširenje Štefan File i drugi, a očekuju se i najviši funkcioneri SAD, Svjetske trgovinske organizacije, Svjetske banke, brojnih predsjednika i premijera.

"Dejton 2" za Bosnu i Kosovo?

Američki kongresmen Majkl Tarner je rekao da bi, poslije 15 godina od Dejtonskog sporazuma, sada "možda najprije moralo da se riješi kosovsko pitanje da bi se riješili i problemi državnog ustrojstva Bosne i sve ostale nevolje u regionu".

Zbog toga bi, prema njegovom mišljenju, možda trebalo organizovati "Dejton 2" za sveukupno rješenje otvorenih problema, uključujući Bosnu i Kosovo.

SAD su spremne da podrže evropsku integraciju cijelog regiona i dovedu za zajednički sto sve strane s ciljem da se dođe do kompromisa, rekao je Tarner.

(BLIN MAGAZIN/ma)

PREPORUČUJEMO:

EKSKLUZIVNI INTERVJU ZA BLIN/DŽO TRIPICIAN, AUTOR KOJI JE ODBIO PISATI HVALOSPJEVE O TUĐMANU: Jakov Sedlar je želio da ispolira imidž Tuđmana i Hrvatske u očima zapada!

PITER GALBRAJT ZA DNEVNI AVAZ: Dejtonski ustav je grozan za izgradnju države. Cilj je bio zaustaviti rat!