U Parizu je kada su pogašena svjetla na Ajfelovom tornju, Bogorodičinoj crkvi, Gradskoj vijećnici i zgradi Opere, mnogim mjestima, fontanama i javnim mjestima, minutom ćutanja odata pošta žrtvama zemljotresa u Japanu.

Zgrada Opere u Sidneju, među prvima je ostala u mraku čiji su primjeri slijedili milioni širom planete, koji su ovim željeli da podignu svjest o korištenju energije i klimatskim promjenama.

 Za Sidnejom uslijedio je stadion "Ptičje gnijezdo" u Pekingu, koji je bio domaćin Olimpijskih igara 2008. godine, čuveni londonski panoramski točak "Oko Londona", Times Square u Njujorku i statua Hrista Spasitelja u Rio de Janeiru.

Mnogi su izgasili reklamne panoe i oznake kao i podna osvjetljenja na jedan sat sinoć od 20.30 po lokalnom vremenu.

"Nije suština u tome koliko će se za taj sat uštediti energije, već šta se sve može uraditi kada se ljudi ujedine", rekao je kopokretač akcije "Sat za našu planetu" Andy Ridley France presu u Sidneju, gdje je sve i počelo 2007. godine.

On je dodao da su ove godine učestvovale rekordne 134 zemlje ili teritorije.

Ridley je dodao da nikad nije očekivao da će pokret "Sat za našu planetu" biti tako velik i dostići tavke razmjere.

 "Suština je da je akcija premašila kulturne, rasne i religijske granice u svakom pogledu", rekao je on.

U Australiji, organizatori kažu da je u akciji učestvovalo oko 10 miliona ljudi, što je skoro polovina populacije.

U Hong Kongu, cijela luka bila je u mraku, dok je u Singapuru sva dekorativna rasvjeta bila izgašena, a na aerodromu Čangai pojedina svjetla su smanjena.

U Japanu, koji se oporavlja od razornog zemljotresa i cunamija, koji su ovog mjeseca pogodili zemlju, nekoliko hiljada ljudi i hotel koji je pretvoren u sklonište obilježili su "Sat za našu planetu".

 U Rusiji, oko 30 gradova se pridružilo od Petropavlovska-Kamčatski, na krajnjem istoku poluostrva Kamčatke, preko Moskve do Murmanska na dalekom sjeveru.

Moskva je izgasila svjetlo na više od 70 zgrada i mostova, uključujući televizijski toranje visok 540 metara i zgradu Moskovskog Univerziteta od 32 sprata.

U Atini, na antičkim spomenicima pogašena su svjetla, uključujući Akropolu, zgradu parlamenta, predsjedničku palatu i Posejdonov hram u blizini Atine.

U Italiji, više od 200 gradova učestvovalo je u akciji, svjetla su pogašena na jedan sat na Ponte Vechhio u Firenci, na krivom tornju u Pisi i rimskom Koloseumu.

Svjetla su pogašena u 52 grada u Rumuniji, gdje su organizovani marševi sa svjećama i koncerti. U Bukureštu, desetine ljudi kružile su kroz grad prije okupljanja na trgu Enesku.

U SAD, dijelovi Bostona i Chicaga bili su u mraku na jedan sat, jer je na mnogim zgradama isključeno osvjetljenje.

Na aerodromu u Los Angelesu svjetla, koja nisu od ključne važnosti, bila su pogašena na jedan sat, a uvedeno je i posebno osvjetljenje koje štedi oko 75 odsto električne energije.

U Argentini, u Buenos Airesu svjetla su pogašena na čuvenom Obelisku.

U Južnoafičkoj Republici, hor Soveto gospel organizovao je besplatan koncert zajedno sa lokalnim muzičarima za stotine ljudi u gradu Soveto u skoro potpunom mraku osim svijeća i mobilnih telefona.

Generalni sekretar UN Ban Ki Moon podržao je akciju "Sat za našu planetu", apelujući na ljude da se uključe i zaštite planetu za buduće generacije.

"Neka ovih 60 minuta tame pomogne svijetu da ugleda svjetlo", rekao je Ban Ki Moon.

(SRNA/em)