-Sukladno Zakonu o računanju vremena („ Službene novine Federacije BiH“ br.24/97 i 50/03), zimsko računanje vremena završava se 27.marta 2011.godine, tako što će se pomjeranjem za 60 minuta unaprijed vrijeme u 2 sata računati kao 3 sata - navodi se u saopćenju Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku.

Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 70-ih godina, čime se "produžava" dan, omogućuje ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

Sve evropske zemlje koriste ljetnje vreme, a datum pomjeranja kazaljki različit je od države do države.

Na sjevernoj hemisferi ljetnje vrijeme počinje posljednje nedjelje u martu ili prve nedjelje u aprilu.

Pomjeranje vremena se u većini slučajeva obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.

Prelazak na ljetnje i zimsko vrijeme prvi put je zabilježeno 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope, a do sada je uvedeno u oko 70 zemalja, uglavnom, na sjevernoj hemisferi.

Od 2002. godine zemlje EU, kao i ostale zemlje u Evropi, odredile su da početak ljetnjeg vremena bude posljednje nedjelje u martu, a završetak posljednje sedmice u oktobru. Island je jedina evropska zemlja koja ne pomjera satove.

Na južnoj hemisferi početak i kraj ljetnjeg vremena je obrnut u odnosu na sjevernu. Većina modernih računarskih operativnih sistema ima mogućnost automatskog prelaska na ljetnje računanje vremena.

Izrael je, primjera radi, do prije nekoliko godina mijenjao ljetnje vrijeme različito od "ostatka svijeta", zbog posebnog lunarnog kalendara, pa većina računarskih sistema nije mogla prelaziti na izraelsko ljetnje vrijeme.

Pojedini astronomi su protiv pomeranja kazaljki i vještačkog "produženja" dana, makar se to pravdalo i ekonomskom računicom

(DEPO PORTAL/eb)