Prema podacima Pravobranilaštva RS, šest osoba koje su oslobođene krivice za ratne zločine podnijelo je tužbe protiv RS tražeći naknadu štete za vrijeme provedeno u pritvoru.

Kako "EuroBlic" saznaje, tužbe protiv RS za naknadu štete podnijeli su Bojan Baldić, Mile Rodić i Nebojša Tomičić iz Prijedora, kao i Rade Savić, Dragan Bajraktarević i Dragan Siđak iz Banjaluke. Njihovi odštetni zahtjevi kreću se od 34.000 do 150.000 KM, ali u većini predmeta čeka se konačna riječ suda.

U najvećem broju predmeta u toku je prvostepeni postupak, a tek po pravosnažnosti presuda uslediće isplata dosuđene naknade - kažu u Pravobranilaštvu RS.

Prema postojećim propisima, svi koji su oslobođeni ili je tužilac odustao od krivičnog gonjenja imaju pravo na obeštećenje zbog neosnovanog pritvaranja. U tom slučaju isplaćuje im se odšteta zbog duševne boli ili naknade na izgubljene zarade za vrijeme provedeno u pritvoru. Prema dosadašnjim presudama, plaća se oko 40 KM po provedenom danu u pritvoru. Prije podnošenja tužbe, oštećeni je dužan da se obrati nadležnom ministarstvu radi postizanja sporazuma o postojanju štete, vrsti i visini naknade.

- U zakonu piše da osobe koje budu privedene, a dokaže se da nisu krivi ili tužilac odustane od krivičnog gonjenja, imaju pravo da se obrate Ministru pravde da se sporazumno riješi pitanje odštete. Međutim, to se u praksi ne primjenjuje jer nemamo jasno propisane kriterijume, što bi moglo da dovede u sumnju čitav postupak. Te osobe se u pravilu obraćaju našem ministarstvu, ali mi to odgovaramo negativno i upućujemo stranku da ide na sud, a kada sud donese odluku, onda je to nešto što se ne može kritikovati - objašnjavaju u Ministarstvu pravde RS.

Inače, prema podacima Balkanske istraživačke mreže (BIRN), pred Sudom BiH je pet tužbi za naknadu štete koje su podnijeli bivši optuženi za ratne zločine jer su boravili u pritvoru, a oslobođeni su pravosnažnim presudama. U Federaciji BiH u toku su tri postupka, a u Brčko Distriktu podnesene su dvije tužbe. Naknada se, takođe, može tražiti i u slučajevima kada je osoba u pritvoru provela duže nego što traje kazna zatvora na koju je osuđena.

Advokat Jovan Čizmović kaže da je u praksi primjetna razlika u visini dosuđene naknade, zavisno od toga koji je sud donio odluku o naknadi.

- Smatram da se u zahtijevanju naknade za duševnu bol zbog neosnovanog pritvora mora imati u vidu da je to jedinstven vid štete koja obuhvata sve posljedice nematerijalne štete. Posebno treba ukazati na okolnosti slučaja kao što su ugled koji je ta osoba ranije uživala u svojoj sredini, težina i priroda krivičnog djela koje je bilo stavljeno u teret, uslovi u kojima je ta osoba bila u vrijeme pritvora, gubitak ugleda i radnih pozicija kod poslodavca i poslovnih partnera. Sve te okolnosti sud treba uzeti u obzir pri odmjeravanju naknade - smatra Čizmović.

Šaroviću 102.000 KM

Zahvaljujući palim političkim optužnicama uglavnom stranih tužilaca u Tužilaštvu BiH, gomilaju se zahtjevi za odštetama pravosnažno oslobođenih i to ne samo u slučajevima ratnih zločina. Sud BiH već je odlučio da se Mirku Šaroviću isplati 102.000 KM na ime odštete za nepravednu presudu kojom je bio kažnjen na godinu dana zatvora zbog slučaja "Privredna banka Srpsko Sarajevo".

I bivši premijer RS i lider PDP Mladen Ivanić najavljuje da će od BiH tražiti da ga novčano obešteti za višegodišnji sudski spor, nakon koga je oslobođen.

(Blic, BLIN MAGAZIN/ma)

VEZANI TEKST:

SUD BIH ODLUČIO: Mirku Šaroviću 102 hiljade KM odštete