PREMA PROCJENAMA REPUBLIČKOG ZAVODA ZA STATISTIKU

U Banjaluci trenutno živi oko 225.000 stanovnika

Arhiva14.03.11, 12:28h

Prema grubim procjenama Republičkog zavoda za statistiku, u Banjaluci trenutno živi oko 225.000 stanovnika. Taj broj se iz godine u godinu povećava, ali se ne može precizno znati jer popisa stanovništva dugo nije bilo. Samo protekle godine u najveći grad Srpske doselio se 2.361 stanovnik, a odselilo njih 1.200, što znači da se ukupan broj povećao za 1.161, rekla je za "Glas Srpske" direktor Republičkog zavoda za statistiku Radmila Čičković.

Bulevar Živojina Mišića - Banja Luka- Banjaluka je grad u koji se godišnje najviše doseli stanovnika iz drugih opština. U posljednje četiri godine broj stanovnika najvećeg grada Srpske povećan je za 4.314, a tome je doprinijelo to što su se doselila 8.862 stanovnika, ali se zato i odselilo 4.548 - podaci su Republičkog zavoda za statistiku.
Iz ovog grada, prema statističkim podacima, najviše stanovnika odselilo je u 2008. godini, ukupno 1.219, ali je i tada migracioni saldo bio pozitivan jer se doselilo 2.257 lica.

- Najveći broj doseljenih je iz drugih opština Republike Srpske i Federacije BiH, dok se najmanji broj stanovnika doseli iz distrikta Brčko. Banjaluka je jedan od rijetkih gradova koji svake godine ima pozitivan migracioni saldo, odnosno odnos doseljenih i odseljenih koji je najveći bio 2009. i iznosio 1.206 - statistički su pokazatelji.

Metropolizacija

Sve većim doseljenjem stanovništva u najveći grad dolazi do neke vrste metropolizacije Banjaluke ili pretvaranja cijele RS u dva-tri grada, a prije svega u Banjaluku. Ako se to nastavi, pola RS će živjeti u Banjaluci. Time se ruši ravnoteža i to ima velike posljedice jer se istočni i zapadni dio prazne - naglašava Šijaković.

Prema mišljenju sociologa Ivana Šijakovića, Banjaluka je postala jedan privredni, kulturni, obrazovni i politički centar i samim tim ona je magnet koji privlači ljude zato što oni očekuju da će tamo prije naći neke bolje uslove života.

- Razlog za to je što ne postoji dobra ekonomska, demografska ili socijalna politika koja bi išla ljudima u susret, već obrnuto, idu ljudi u susret onome gdje ih vode njihove potrebe. Trebalo bi da se sve što ima u Banjaluci stvori i u drugim, manjim gradovima - objašnjava Šijaković.

Prema njegovim riječima, tako se napuštaju resursi koji postoje u drugim dijelovima RS i oni ostaju neiskorišćeni.

- Zapušta se i selo, a time poljoprivredni potencijali ostaju neiskorišćeni. Dolaskom u veliki grad mnoštvo ljudi ne može da riješi svoja stambena pitanja, napustili su male gradove i sela gdje su imali neko riješeno kakvo-takvo stambeno pitanje i onda dolaze na prostore gdje to ne mogu da riješe i tako stvaraju probleme i sebi i drugima. To, takođe, dovodi i do povećanja problema sa kriminalom i različitim drugim devijacijama - kaže Šijaković.
Banjalučani ističu da je primjetno povećanje broja stanovnika na podruju grada.

- Banjaluka postaje evropski grad. Mislim da u njoj sada živi između 300.000 i 350.000 stanovnika jer to može da se osjeti po frekvenciji na gradskim ulicama, gužvama kako u prodavnicama, ugostiteljskim objektima, saobraćaju, tako i ambulantama, na autobuskim stanicama... Sjećam se Banjaluke i kada je imala tridesetak hiljada žitelja i mogu vam reći da patim za tim vremenima jer, uprkos modernizaciji, grad nije bio toliko proširen pa se za pet minuta hoda moglo stići sa kraja na kraj grada - rekao je penzioner Dragiša Mihajlović.

Preporučujemo:

NEOBIČNI NOĆNI PROGRAM NA BALKAN RADIJU: 'Noćna patrola' uživo na ulicama Banjaluke

(GLAS SRPSKE/ds)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook