Republika Srpska bi već sada bila neovisna država, a BiH srljala u novi sukob da je Ured visokog predstavnika bio zatvoren s istekom mog mandata 2008. godine, kazao je u ekskluzivnoj ispovijesti za "Dnevni avaz" njemački političar, biznismen i profesor Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling).
 
Njegov skoro dvodecenijski angažman u Bosni i Hercegovini predmet je i knjige koja je nedavno objavljena na njemačkoj jeziku pod naslovom "Bosna u fokusu", a koju je napisao njemački novinar Erih Ratfelder (Erich Rathfelder).
 
Nije zažalio

Šiling je u razgovoru za naš list u svojoj otmjenoj rezidenciji u Sarajevu otvoreno govorio o motivima zbog kojih se kao uspješan ministar u njemačkoj vladi 1992. godine potpuno okrenuo BiH i zbog čega, kako kaže, nikada nije zažalio što je postao visoki predstavnik, iako mu je to bio najteži posao u životu.
 
Mnogi smatraju da je Šiling, koji je došao poslije Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown), "posljednjeg pravog visokog predstavnika", postao simbol neaktivnosti OHR-a, zbog toga što je znatno rjeđe koristio bonske ovlasti. On navodi da su mu u startu ruke bile vezane, jer je međunarodna zajednica htjela što prije staviti ključ u bravu OHR-a.
 
- Nije mi žao što sam došao kao visoki predstavnik, iako mi je jasno rečeno da se od mene očekuje da zatvorim OHR. Tada je u međunarodnoj zajednici vladala iluzija da se situacija popravila i da je sazrelo vrijeme da se povuče OHR. Međutim, sada je jasno da bi to bilo katastrofalno. RS bi već sada bila neovisna, a pitanje je kakve bi bile reakcije i do kakvog sukoba bi došlo. Šta bi uradili Bošnjaci i Hrvati - kaže Šiling.
 
Prema njegovim riječima, imao je težak zadatak uvjeriti međunarodnu zajednicu da to ne čini, a istovremeno vršiti pritisak na bh. političare da postignu bilo kakav napredak.
 
- Niko ne zna koliko sam puta bio u Vašingtonu, Londonu, Parizu i govorio da se međunarodna zajednica ne može povući dok se ne napravi funkcionalna država. Prigovarali su mi da previše putujem, ali morao sam ih uvjeriti da ne čine takav korak - priča Šiling.  
 
Na koncu je, kaže, uspio i to uz veliku pomoć bivše državne tajnice SAD Medlin Olbrajt (Madeleine Albright) i bivšeg diplomate Ričarda Holbruka (Richard Holbrooke) koji su javno upozorili na lošu situaciju u BiH i spriječili odlazak OHR-a 2008. godine.
 
Šiling ističe kako je njegovo zalaganje za sudbinu BiH uvijek stvar principa. Iako je bio uspješan poslovni čovjek, nikada, kaže, nije došao u iskušenje da političku poziciju iskoristi za vlastiti biznis. Zbog toga, iako je, kako kaže, imao ponuda, u BiH nije želio tražiti profit niti započinjati biznis.

Kaže kako nisu tačne informacije da je jedan od najbogatijih Nijemaca, te da uzima velike profite od prodaje GSM licence Kini, u čemu je učestvovao tokom svoje karijere.

- Sve svoje kompanije sam prodao kada sam ušao u politiku. Naravno, osigurao sam sebi i porodici egzistenciju, ali nisam bogat koliko se priča. Jesam bio reformator telekomunikacijskog sektora u Njemačkoj, ali nije tu bilo profita. Imali smo porodični posao i firmu za proizvodnju baterija, koja i danas radi i ima nekoliko stotina zaposlenih - kaže Šiling.

Žestoka rasprava

Nedavno je, otkrio je za naš list, dobio jasnu potvrdu da ima i jevrejsko porijeklo po majci, a da su njeni rođaci bili žrtve holokausta. Njegovi roditelji su krili porijeklo štiteći sebe i svoju porodicu.

- Nemam nikakvih porodičnih veza sa BiH niti sam ranije ostvarivao kontakte. Zapravo, prvi put sam čuo šta se događa u BiH 1992. godine dok sam bio na ljetovanju u Francuskoj. Pročitao sam članke Roja Gatmana (Roy Gutman) o zločinima koji se dešavaju u Evropi. Nisam ni sanjao da je moguće da se nešto takvo ponovi u Evropi - navodi on.

Tražio je od Njemačke da reagira i zaustavi agresiju na BiH. Imao je, kako veli, žestoku raspravu na sjednici savezne vlade, čiji je bio član. No, tadašnji Berlin je imao druge argumente.

- Govorili su mi da Njemačka ne može učiniti ništa, zbog historijskih razloga. Srbi su imali jake veze sa Francuskom i Velikom Britanijom, koje datiraju još iz Drugog svjetskog rata - ističe. Nije, kaže, bio jedini koji je digao glas, ali je bio jedan od rijetkih koji je podnio ostavku.

Proveo je godine rješavajući stotine sporova između Bošnjaka i Hrvata, kao medijator nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma. I nakon odlaska iz OHR-a ostao je politički angažiran i danas nudi modele izlaza iz političkog zastoja i ideje za postavljanje BiH nepovratno na evropski put.

- Bosna i Hercegovina ima budućnost. Ali, neke zemlje su sretne i za budućnost se ne moraju boriti. To, nažalost, nije slučaj s ovom zemljom - kaže Šiling.

O političarima u BiH

• Milorad Dodik je vrlo kompententan političar, ali se ponaša neodgovorno. On igra ulogu radikala i ima podršku iz Srbije. Njegove izjave su opasne i pogrešne, ali on ima moć i vrlo kompetentno vodi politiku, jer međunarodna zajednica nema jaku politiku.

• Dragan Čović igra borbu za moć i vlast, kako pojačati poziciju i zaštititi interese Hrvata. Naravno, mogli bi se drugačije rasporediti kantoni u FBiH, ali to nije pitanje za sada, već za kasnije pregovore. Ne počinjete od najkompliciranijih pitanja.

• Zlatko Lagumdžija, također, igra istu igru moći. Nema svoju etničku skupinu, ali kao stranački lider ima veliki utjecaj. On misli da mora da vlada, jer mu je stranka 10 godina u opoziciji. Nisam siguran da je on odgovorniji od lidera nacionalnih stranaka niti da je on čovjek koji može donijeti pravu demokratiju u BiH.

• Bošnjačkim političarima ne želim mnogo toga zamjeriti. Nije to moja dužnost niti cilj da ih krivim. Ali, reći ću samo da bi već jednom trebali nešto poduzeti, a prestati pričati o tome šta se treba uraditi. Više rada, manje priče u medijima.

Uloga Angele Merkel

Angela Merkel ga je, kaže, vrlo pragmatično i otvoreno podržala kada je kandidiran za šefa OHR-a. Ali to je bilo uglavnom sve što je uradila kada je u pitanju BiH. Duže vremena nije bilo zanimanja u Berlinu.

- Drago mi je da su sada pokrenuti ovi razgovori i da se pokazuje interes. Ali nisam siguran da je dobar tajming za takvu vrstu pregovora - kaže Šiling komenitirajući berlinsku inicijativu.

Ne može se biti miran na prijetnje

Ne može se i ne smije mirno sjeditit nakon prijetnji koje je Dodik izgovorio u četvrtak. On, kao predsjednik RS, naređuje policiji da hapsi nevine ljude i izručuje ih Srbiji. To je nedopustivo i on time udara na same temelje BiH, kaže Šiling komentirajući zadnje izjave lidera RS.

- Ako međunarodna zajednica oličena u Vijeću za implementaciju mira u prvom redu, odmah i odlučno ne reagira, ponovit će se greške iz 90-ih godina prošloga vijeka. EU sada treba jasno kazati Srbiji da mora odmah prestati s igrama manipulacije potjernicama, inače neće biti nikakvih razgovora o kandidatskom statusu te zemlje - navodi on.  Avaz/DEPO PORTAL/a.k.