Razgovarala: Elma MURIĆ

Oštra nula' je bila suorganizator nedavne protestne šetnje u Banjoj Luci koju je predvodio student Stefan Filipović i na kojoj se na opće iznenađenje žitelja Republike Srpske, ali i ostatka države, okupilo više stotina građana.

- Naša akcija je dobila veliku podršku običnih ljudi iz svih društvenih slojeva i mi smo zakotrljali grudvu koja se neće moći zaustaviti, jer razlozi općeg nezadovoljstva se umnožavaju svaki dan a da pritom vlast iskazuje opšti nemar - rekao je Filipović i najavio nove brojne akcije koje će, prema njegovim tvrdnjama, biti znatno masovnije.

Začetnici i osnivači Oštre nule su četiri mlada čovjeka, studentica filozofije Đulija Aćimović, Dražana Lepir profesorica filozofije i sociologije, akademski slikar Davor Paponja te Dejan Cocić, student filozofije i sociologije.

U blic intervjuu za DEPO PORTAL članovi i osnivači Oštre nule otvoreno govore o aktuelnim socijalnim i političkim pitanjima u RS i ostatku države.

Šta i koga predstavlja 'Oštra nula'?

OŠTRA NULA: Udruženje građana Oštra nula čiji su članovi studenti, radnici i akademski obrazovani građani ima za cilj da podstakne buđenje svijesti građana o njihovim ljudskim, građanskim, političkim, ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.

Svojim aktivnostima nastojimo da u ovoj naizgled bezizlaznoj situaciji zajednički pronađemo legalan put kojim ćemo krenuti ka rješenju problema i staviti do znanja ostalim građanima da su i oni dio situacije u kojoj se nalazimo, a na koju možemo zajednički da djelujemo.

Otkud ideja za stvaranjem ove nevladine organizacije?

OŠTRA NULA: Ideja o osnivanju Oštre nule došla je spontano i nastala je kao reakcija na najavljena poskupljenja u 2010. godini. Nismo mogli vjerovati da ljudi hodaju bezbrižno i kupuju novogodišnje ukrase dok nas sa druge strane čeka očaj.  Odlučili smo da uradimo nešto po tom pitanju, da ne budemo pasivni i tako je nastala Oštra nula.

Sam naziv govori da ne želimo da budemo obične nule, već oštre i da se borimo za naša prava

Koji su konkretni motivi zbog kojih ste se odlučili na aktivizam?

OŠTRA NULA: Prvenstveno i generalno smo nezadovoljni apatijom u društvu ali posebno umišljenom 'nemoći' mladih ljudi u Republici Srpskoj koji u ovom ambijentu doslovno odumiru.

Mladi, naročito u manjim sredinama, vide jedini put ka poslu ili bilo kakvom aktivnošću u životu kroz stranku koja je na vlasti i na taj način postaju brojevi i statistika političara, pri tome se njihov glas u toj stranci ne čuje i ne uvažava. Zato je aktivizam bitan i kod nas prilično nov oblik djelovanja, da mladi vide iz konkretnih primjera da postoje metode da se nešto uradi i kaže van učmalih stranačkih i drugih etiketa.

Da li sarađujete sa drugim sličnim nevladinim organizacijama u BiH?

OŠTRA NULA: Blisku saradnju imamo sa pokretom Dosta, učestvovali smo zajedno na protestima  1. maja u Sarajevu, kao i sa YIHR i Akcijom građana iz Sarajeva. U suštini sve ove organizacije se bave sličnim ili istim stvarima. Ovom saradnjom demantujemo tvrdnje bosanskohercegovačkih političara koji smatraju da entitetska saradnja nije moguća.

Nerijetko se spominje i da u RS-u vlada opšta letargija i da građani nemaju volje da 'uzmu stvari u svoje ruke'? Da li su ti navodi tačni?

OŠTRA NULA: Činjenica je da u RS vlada pasivnost i letargija, ali postoje pokazatelji da se to stanje mijenja. Nedavno su se u Banjaluci desili protesti koji su okupili oko tristo ljudi. To je veliki uspjeh, ako uzmete u obzir da ih je pokrenuo jedan student Stefan Filipović, uz podršku Oštre nule.

Šta zamjerate vlastima u Republici Srpskoj?

OŠTRA NULA: Nemamo mi šta zamjeriti vlasti, jer i mi građani jednako snosimo odgovornost za situaciju u kojoj se nalazimo, svojim nedjelovanjem. Postoje  institucije i ljudi koji primaju velike plate, čiji je posao da rade u našu korist, ne u svoju.  Lista 'zamjerki' nas kao građana je jako duga, a naši glavni problemi su oni uglavnom egzistencijalne prirode.

Ima li RS opoziciju?

OŠTRA NULA: Ukratko - NE!

Kako to vlasti iskorištavaju narod?

OŠTRA NULA: Mi, kao NVO sektor možemo, kao i svaki običan građanin, navesti milion primjera, problem je što zakoni u Republici Srpskoj pogoduju mafiji i korupciji i ona postaje legalna, tako da je dokaze teže naći.

Na kojim poljima su građani Republike Srpske najugroženiji? Korupcija, nizak životni standard, malo radnih mjesta...?

OŠTRA NULA: Upravo sve od navedenog. Vjerovatno da ljudi imaju normalan život, da rade, ne bi ih toliko sve ostalo ni zanimalo, ali prosječan građanin RS je primoran da svakodnevno brine bezbroj briga - zdravstvo, obrazovanje, saobraćaj, itd. Kuda god krenuli, svuda nas čekaju isti problemi i iste hijerarhije stranački instrumentalizovanih ljudi koji traže samo jedno,  MITO.

Privatni fakulteti 'cvjetaju' širom države, a diplomu nikad nije bilo lakše dobiti. Šta mislite o tom 'fenomenu'?

OŠTRA NULA: Sloboda izbora je na svakom studentu koji treba da izabere svoju obrazovnu instituciju. Osnovno pitanje je KVALITET i na državnom i na privatnom fakultetu, a on je poražavajući.

Koji je glavni problem vlasti u Federaciji BiH?

OŠTRA NULA: Najveći problem u Federaciji su kantonalne vlade i njihovi zaposlenici. Velik broj ministarstava, zamjenika, savjetnika...treba li dalje?... To su oni koji bez ikakve potrebe jedu budžet.

Entiteti, da ili ne? Šta mislite o hrvatskom pitanju 'trećeg entiteta'?

OŠTRA NULA: To pitanje u ovom vremenu opšte neimaštine i gladi nas stvarno ne zanima. Zaista ne treba padati na nacionalističke priče, jer na taj način samo dajemo legitimitet postojećoj politici.

I na kraju, ima li nade za BiH?

OŠTRA NULA: Budućnost je na nama, građanima!

(BLIN)