Štampa sve više gubi bitku u konkurenciji sa širenjem medijskih sadržaja putem novih tehnologija, prije svega interneta. Sve više je ugoržen pristup informacijama koje su temelj demokratije i načela građana koji donose odluke. Stoga se postavlja pitanje, može li se uključiti Evropska unija koja je manje umiješana u medije nego nacionalne vlade? Mogu li instrumenti koji sežu od posebnih smanjenih poreskih stopa do drugih oblika ulaganja, pomoći kvalitetnim novinama kako bi preživjeli bure na internetu ili bi trebalo dopustiti da prevladaju snage na tržištu?

To su pitanja kojima se mediji bave već godinama i koja su potakla na sazivanje skupa organiziranog u Briselu u saradnji neprofitne i nevladine organizacije "Prijatelji Evrope" i kompanije Majkrosoft.

Gdje je granica između popularnog i ozbiljnog?

Jan Truščinski, generalni direktor u Generlanoj upravi za obrazovanje i kulturu u Evropskoj komisiji smatra da je trend sve većeg udjela medija na internetu nezaustavljiv te da stručnjaci prognoziraju da će preživjeti samo nekolicina. Međutim, isto tako od upućenih u medije može se čuti da je za preživljavanje važan i dobar ugled medija, što je dakako dobro za reklame, jer se povećava broj onih poduzeća koja žele reklamirati sebe i svoje proizvode, a to utječe i na rast broja čitatelja. U raspravi se i postavilo pitanje, mogu li internet novine biti uopšte kvalitetne te na koji način bi javne službe mogle podržati dobre medije, a da se istovremeno ne dotakne granica između popularnog i ozbiljnog. Iako su sve to problemi na koje je teško dati odgovor, učesnici su se ipak lako složili oko temeljnog načela: za demokratiju su nepohodne ozbiljne novine i mediji.

Protiv ograničavanja reklama u medijima

Ipak, na konkretno pitanje, treba li EU podržati i finansirati dobre medije, Fransin Kaningem, direktorica Udruženja evropskih izdavača novina odlučno je rekla - ne. Ona smatra da evropske institucije moraju dati svoj doprinos za stvaranje okolnosti za dobre medije. U Udruženju novinskih izdavača zastupaju mišljenje da je manje važan format od sadržaja i kvalitete novina. Udruženje se zalaže da ne postoje ograničenja za reklame u novinama, jer u prosjeku polovica prihoda novina dolazi upravo od oglasnog prostora.

Što se tiče reklama na internetu i na onlajn medijima, Kaningem kaže da se time bavi šačica "velikih igrača". Udruženje novinskih izdavača insistira na važnosti novina kao demokratske vrijednosti. U raspravi su spomenute i suprotnosti unutar Europske unije, pa tako online mediji na reklame plaćaju puni PDV, dok su novine uglavnom oslobođene plaćanja poreza. Međutim, zbog različitih stopa PDV-a u Evropi, postoje slučajevi da, na primjer, u Danskoj reklame u onlajn izdanjima podliježu PDV-u od 25 posto, dok je reklamiranje u štampanim izdanjima oslobođeno plaćanja poreza.

Da je kvalitet medija dobra za demokratiju, to nije bilo sporno na skupu, ali treba potaći raspravu, zašto želimo kvalitetne medije, kao i koji nivo želimo, dodao je Lapo Filistruki, stručnjak za medije i profesor sa Univerziteta Tilburg. On je ukazao da smanjenje tržišta dovodi do pada kvaliteta, što je ekonomsko pravilo i zakonitost pa to vrijedi i za medije.

Da je bilo do medija – ne bi bilo evra!

Najprovokativniju tezu postavlja njemački liberalni zastupnik i potpredsjednik medija grupe u Europskom parlamentu Jorgo Cacimarkakis. On je rekao da Evropska unija nikada ne bi dobila evro da se oslanjala na medije. U reakcijama, učesnici su rekli da većina građana u Evropi smatra da je evro dobra stvar.

Evropi su potrebne kvalitetne novine, pa bi EU trebala podržati i više kreativnosti. Cacimarkakis smatra da jedan kvalitetan dio sadržaja treba zadržati za print izdanje, jedan dio za onlajn izdanje novina, a jedan dio za klijente koji plaćaju sadržaje na internetu. Potakao je i na razmišljanje o dodijeljivanju nagrada za sadržaj. 

Na kraju, zaključeno je da kvalitetni mediji znače prije svega informaciju, a ne zabavu. Istovremeno se moralo ustvrditi kako je generalno pao kvalitet novinarstva. Uz nadu da će, kada se govori o kvalitetu novinarstva, misliti i na novinarske stadarde učesnici su poručili da bi i Evropska komisija na svoj dnevni red ponovno trebala staviti novinarstvo i novinare kao što to već godinama čini s poljoprivredom i seljacima.

(Dojče vele, BLIN MAGAZIN/ma)